Situacija u bosanskohercegovačkoj građevinskoj industriji naprvu bi se u najkraćem mogla ocijeniti kao – status quo.
Slično kao i u 2016. kada se, nakon nekoliko godina umjerenog rasta, ponovo našlo na silaznoj putanji, sa godišnjim smanjenjem ukupnog obima radova za 2,2 indeksna poena, prvenstveno usljed zastoja u izgradnji autoputa na Koridoru Vc te realizaciji energetskih i drugih velikih infrastrukturnih projekata, bh. građevinarstvo je i lani iz istih razloga, i u otprilike istom obimu, propustilo šansu za ekspanziju na domaćem tržištu. No, za razliku od 2016., u kojoj je visokogradnja praktično stagnirala (pad za 0,1 indeksni poen), a niskogradnja usporila za 3,5 indeksnih poena, u prošloj godini ta dva segmenta bh. građevinske industrije kretala su se potpuno suprotnim smjerovima. Naime, u segmentu visokogradnje zabilježen je blagi, ali kontinuiran rast, dok je kod niskogradnje iz kvartala u kvartal bio prisutan negativan trend.
Suprotni trendovi
Prema podacima državne Agencije za statistiku, ukupna desezonirana proizvodnja u građevinarstvu u Bosni i Hercegovini u drugom kvartalu 2017. povećana je za 0,8 posto u poređenju sa prvim kvartalom iste godine. U visokogradnji je zabilježen rast od 1,8 posto, a u niskogradnji pad za 0,4 posto.
Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja, pak, u drugom prošlogodišnjem kvartalu smanjena je za 0,9 posto u odnosu na isti kvartal 2016. godine – posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u visokogradnji je zabilježen rast od 4,2 posto, koliki je bio i pad u niskogradnji.
Sličan trend nastavljen je i u trećem kvartalu 2017. godine, kada je ukupna desezonirana proizvodnja povećana za simboličnih 0,1 posto u odnosu na drugi prošlogodišnji kvartal, uz rast u visokogradnji za 1,0 posto i pad u niskogradnji za 0,6 posto.
Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u trećem kvartalu smanjena je za jedan procenat u poređenju sa istim kvartalom 2016. godine. Izgradnja objekata visokogradnje u tom periodu povećana je za 5,6 posto, ali uz istovremeni pad u segmentu niskogradnje od 3,5 posto.
Zadnji prošlogodišnji kvartal, kada je riječ o desezoniranoj proizvodnji, bio je praktično preslika trećeg, uz zanemariv pad od 0,01 posto. U visokogradnji ponovo je zabilježen rast – za 0,5 posto, dok je niskogradnja skliznula za dodatnih 0,2 posto..
Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u četvrtom kvartalu 2017. smanjena je za 1,1 posto u poređenju sa četvrtim kvartalom 2016. godine – intenzitet radova u oba građevinska segmenta mijenjao se jednakim tempom od 3,8 posto, ali različitim smjerovima – visokogradnja naviše, a niskogradnja naniže.
Unatoč ukupnom prošlogodišnjem rastu visokogradnje, ni tu lani nisu cvjetale ruže u svim sektorima – broj završenih stanova iznosio je 2.439, što predstavlja nominalni pad za 4,1 posto u odnosu na 2016. godinu. Pad je posebno bio izražen u četvrtom kvartalu, kada je završeno 989 stanova, za 16,9 posto manje u odnosu na isti period 2016. godine.
Broj nezavršenih stanova na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio je 2.741, što predstavlja pad za 0,2 posto u odnosu na isti lanjski period.
No, uprkos ne baš ružičastoj statistici, postoje realne osnove za očekivanje uspona domaće građevinske industrije u predstojećoj građevinskoj sezoni, prvenstveno u vidu brојa оdоbrеnjа zа grаđеnjе izdatih u četvrtom kvartalu 2017. gоdinе, koji je za 11,4 posto veći u оdnоsu nа prоsјеčаn brој оdоbrеnjа izdatih u 2016. gоdini, odnosno za 13,4 posto veći nego u posljednjem kvartalu 2016. gоdinе, na šta skreće pažnju i Dženana Hodžić, sekretar Udruženja za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala Privredne komore FBiH.
“U 2018. očekujemo, prema pokazateljima na kojima smo bazirali našu analizu, da će doći do rasta vrijednosti izvedenih radova u visokogradnji. Većina se odnosi na stambenu gradnju, koja je, dobrim dijelom, rezultat privatnih investicija domaćih građevinskih kompanija, ali imamo i započete aktivnosti na hidrocentrali Vranduk…
U prilog ovoj analizi govori i podatak o izdatim odobrenjima za građenje, koji je, za nekih 11 posto veći u odnosu na prethodnu godinu“, naglašava Hodžić u izjavi za Business magazine.
Ona pritom procjenjuje da će već ove godine doći do poboljšanja prilika i u niskogradnji, posebno u kontekstu prevazilaženja zastoja u izgradnji autoputa na Koridoru Vc, koji za bh. građevinare u cjelini nesumnjivo predstavlja veliki hendikep, koji je teško kompenzirati drugim poslovima.
“Svaki zastoj u građenju autoputa za građevinare je veliki problem i dovodi u pitanje mogućnost održavanja kontinuiteta zapošljavanja, održavanja opreme, mehanizacije, vraćanja kreditnih sredstava… Nadamo se da će se dinamika radova na autocesti ubrzati.
Domaće građevinske kompanije očekuju i nove tendere za gradnju autocesta i cesta. Očekuje se nastavak izgradnje autoceste u Hercegovini i dijelu Klopče – Zenica. Najavljena su sredstva od 750 miliona KM za gradnju Koridora Vc, u omjeru 500 miliona KM za Federaciju BiH i 250 miliona KM za Republiku Srpsku. Domaće građevinske kompanije očekuju da će ova sredstva biti i operativna već u ovoj godini te pokrenuti značajniji rast aktivnosti niskogradnje. Naravno, riječ je o međunarodnim tenderima, koje treba “osvojiti” referensama i drugim utvrđenim uvjetima“, napominje Hodžić.
Uz konstataciju da domaći građevinari “imaju osposobljenost kapaciteta i vjeruju da će se pozitivne prilike adekvatno iskoristiti i unaprijediti ukupan poslovni ambijent u zemlji“, ona izražava i nadu da “dešavanja u predizbornoj godini neće napraviti blokadu investicija i operativnost sredstava, što bi bilo pogubno za poslovanje građevinskog sektora“.
Kada je, pak, riječ o angažmanu bh. građevinskih kompanija u inozemstvu, gdje je, nakon pada od 2,5 posto u 2016. godini, ponovo prisutan pozitivan trend, Hodžić ukazuje na činjenicu da su praćenje investicijskih trendova i prodor na nova strana tržišta konstantan imperativ.
Radovi u inozemstvu
Hodžić pritom podsjeća da je u 2017. vrijednost građevinskih radova izvršenih u inozemstvu povećana za 5,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupne vrijednosti izvršenih radova, 34,6 posto odnosilo se na objekte visokogradnje, a 65,4 posto na objekte niskogradnje, s tim što je visokogradnja bila zastupljena isključivo u Evropi, dok je niskogradnja bila najzastupljenija u evropskim zemljama (67,4 posto) i u Africi (32,5 posto), dok su radovi u Aziji imali simboličan udio od 0,1 posto.
“Bh. građevinske kompanije prisutne su na inozemnom tržištu, sa značajnim udjelom u svom ukupnom poslovanju.
Najznačajnija zastupljenost naše građevinske operative je u zemljama regiona (Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Srbija), međutim, dinamika investicija i tržišta se stalno mijenjaju. U Sloveniji, naprimjer, imali smo značajne ugovore koji se privode kraju i, općenito, smanjuju se investicijska ulaganja u toj zemlji, tako da to za sobom odmah povlači i potrebu za osvajanjem novih, alternativnih tržišta“, potcrtava Hodžić,
