Kina je osudila potez američkog predsjednika Donalda Trumpa čija je administracija odlučila ustrajati na ideji carina na industrijsku i tehnološku robu iz Kine čija vrijednost godišnje iznosi oko 50 milijardi dolara, promptno najavila žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te uvela protumjere u vidu carina od 15 i 25 posto na određene američke proizvode. Reakcija Kine uslijedila je nekoliko sati nakon što je američka vlada saopćila detalje plana o novim carinama koje se odnose na oko 1.300 kineskih proizvoda. Kineski proizvodi u dijapazonu od svjetlosnih dioda preko medicinskih proizvoda i televizora pa do hemijskih proizvoda i dijelova za mašine obuhvaćeni su carinama od 25 posto. Trump je nove carine najavio prošlog mjeseca, a prema riječima američkih zvaničnika njihov cilj je da zadaju uzvratni udarac Kini za ono što Washington naziva krađom američkog intelektualnog vlasništva i prisilnom predajom tehnologije američkih kompanija kineskim rivalima.
Otpor protekcionizmu
Kineski zvaničnici odbacuju optužbe. Kina je ranije, dok je Trump najavljivao uvođenje novih carina, istakla da ne želi trgovinski rat, ali da neće mirno sjediti i posmatrati štetu koju će američki potezi napraviti njenoj ekonomiji. Američki predsjednik, s druge strane, nema ništa protiv trgovinskog rata te je na Twitteru ocijenio kako su „trgovinski ratovi dobri“ te da će za SAD biti „lako“ dobiti jedan takav rat. Prema mišljenju Trumpa, problem je ionako započeo na kineskoj strani, budući da ova zemlja godinama koristi američko intelektualno vlasništvo za svoje potrebe. Ministarstvo trgovine Kine saopćilo je da će „preduzeti mjere jednakog intenziteta i jednakih razmjera protiv američke robe“, a kineski ambasador u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji Zhang Xiangchen pozvao je članice da se „pridruže Kini u oštrom otporu američkom protekcionizmu“ koji krši osnovne principe i vrijednosti Svjetske trgovinske organizacije.
Na carine na kojima je Trump insistirao Kina je odgovorila listom od 128 proizvoda koji se protežu na tri milijarde dolara vrijedan uvoz američke robe. Od cjelokupne liste, 120 proizvoda koji obuhvataju suho voće i cijevi od nehrđajućeg čelika podlijegat će dodatnoj carini od 15 posto, dok će za osam proizvoda, među kojima su aluminijski proizvodi i svinjsko meso biti uvedena carina od 25 posto. Prva grupa proizvoda obuhvata 977 miliona dolara vrijedan američki izvoz u Kinu, a osam proizvoda obuhvaćenih većom carinom 1.992 milijarde dolara, ukupno skoro tri milijarde. Izostavljeni su elektronski proizvodi poput Appleovih pametnih telefona ili Dellovih laptopa te odjeća i obuća. Ekonomisti ističu da će uzvratnim kineskim carinama najprije biti pogođen uvoz američke soje, aviona i mašina. Trgovinski sukob dviju najvećih svjetskih ekonomija na tržištima potpiruje strah da bi se mogao pretvoriti u trgovinski rat i ugroziti globalni rast.
Obim trgovine
Informacije za 2016. godinu pokazuju da je vrijednost robe koju su SAD kupile od Kine iznosila 462,6 milijardi dolara. U SAD odlazi 18,2 posto ukupnog kineskog izvoza, a vrijednost mašina koje su SAD kupile od Kine iste godine iznosila je 129 milijardi dolara. Kina je u prošloj godini iz SAD uvezla svinjetine u vrijednosti 1,1 milijarde dolara, što je čini trećim najvećim tržištem za uvoz američke svinjetine i proizvoda od svinjetine. Kina je i najveći svjetski uvoznik soje i najveći kupac američke soje, koju je prošle godine uvezla u vrijednosti 14 milijardi. Ipak, američke carine trebale bi imati tek manji ekonomski uticaj, budući da podižu takse za 12,5 milijardi dolara na kineski uvoz u SAD koji je prošle godine dosegao 506 milijardi dolara, istaknuo je za Bloomberg Shane Oliver, direktor investicione strategije u AMP Capital Investors. Prema njegovim riječima, to je prosječno povećanje carine na ukupan uvoz iz Kine od samo 2,5 posto.
„Najveći rizik je da odgovor Kine na uvedene carine vodi do daljnjih protumjera, što može voditi smanjenju obima trgovine između dvije zemlje“, istaknuo je Oliver. Američki preduzetnici općenito podržavaju napore Donalda Trumpa da zaustavi krađu američkog intelektualnog vlasništva, ali se pitaju jesu li carine pravi način za to. Upozoravaju da će zastoji u opskrbi koja se oslanja na kineske dijelove ponajviše naštetiti američkim kupcima. „Carine su jedan vid odgovora, ali će vjerovatno stvoriti dodatne prepreke u vidu značajnog povećanja troškova za proizvođače i američke kupce“, saopćio je predsjednik Nacionalne asocijacije industrijskih proizvođača Jay Timmons. „Administracija s pravom nastoji postići jednakost i pravednost u našoj trgovinskoj vezi s Kinom. Ipak, uvođenje carina na proizvode koje američki kupci i poslodavci svakodnevno koriste nije način da se postignu ovi ciljevi“, saopćila je Američka trgovinska komora.
Visokotehnološki proizvodi
Trumpova administracija carine je uvela koristeći računarski algoritam osmišljen da bira proizvode koji će pogoditi kineske izvoznike, ali neće imati drastične posljedice na džepove američkih kupaca. Lista u prvom redu cilja na proizvode kojima se koriste kineske industrijske regulative, uključujući i program Made in China 2025. Ovaj program osmišljen je za 10 strateških industrija u kojima Kina želi uvozne proizvode zamijeniti kineskim, a obuhvata naprednu informacijsku tehnologiju, robotiku, avioindustriju, brodogradnju, naprednu željezničku opremu, vozila na novu energiju, opremu za proizvodnju struje, agrikulturnu mašineriju, farmaciju i napredne materijale. Upravo u ovim sektorima, prema navodima američkih zvaničnika, Kina primorava američke kompanije da prenose svoju tehnologiju i intelektualno vlasništvo kineskim kompanijama, omogućavajući joj da dođe do vodstva na globalnom tržištu naprednih tehnologija.
Mnogi proizvodi iz navedenih proizvodnih sektora zastupljeni su na listi, uključujući antibiotike, industrijske robote, električne automobile i aviomotore. Lista kineske robe koja bi trebala podlijegati novim carinama zapravo bi se trebala većinom odnositi na visokotehnološke proizvode, otkrili su američki zvaničnici. Carine će moći stupiti na snagu tek nakon što se održi javno saslušanje u vezi s ovim pitanjem, a koje je Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) zakazao za 15. maj. Pojedini analitičari mišljenja su da carine neće zaživjeti. „Trenutne carine s obje strane vrlo teško će biti implementirane“, ocijenio je za Bloomberg Ren Qing, partner u firmi Global Law u Pekingu, savjetnik kineske vlade u slučaju istrage po optužbi Sjedinjenih Država za krađu intelektualnog vlasništva. „Predstavnici američkih industrija vjerovatno će izvršiti pritisak na američku vladu i uticati na konačnu implementaciju ovih mjera“, dodao je.
„Historija nam govori da su izvjesni pregovori koji će investitorima donijeti prijeko potrebni kratkoročni predah. Kinesko-američke trgovinske tenzije mogle bi doživjeti nekoliko krugova u narednih nekoliko godina, što bi moglo ohrabriti investitore da se fokusiraju na sektore i tržišta u Aziji koji više zavise od domaće potražnje, a manje su izloženi trgovinskim nesuglasicama“, ocijenio je za Financial Times glavni tržišni strateg za azijsko-pacifičko područje pri JPMorgan Tai Hui. Glavni tržišni strateg u firmi AxiTrader Greg McKenna ističe da tržišta nisu odmah odreagovala jer „rat carinama na trenutnom nivou teško može materijalno pogoditi bilo kineski, američki ili globalni rast“. Ipak, ukoliko se sankcije i odmazde između SAD i Kine nastave, globalni rast mogao bi doći u opasnost, dodao je, navodeći i da „agresivni ton kineskih državnih medija i komentari zvaničnika iz Pekinga govore da je davno ispaljen prvi hitac u trgovinskom ratu“.
