Čokolada Milka brend poznata je vrsta mliječne čokolade koji se nalazi u vlasništvu međunarodnog koncerna Kraft Foods. Milka danas svoje čokolade proizvodi u više od 10 zemalja Evrope. Glavna fabrika je u njemačkom gradu Lorrach, gdje se proizvede oko 140.000 tona čokolade godišnje. Ostale evropske fabrike nalaze se u Austriji, Poljskoj, Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj, Engleskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Brend Milka ostvaruje godišnji prihod od 1,5 milijardi dolara, a svakog sata širom svijeta kompanija proda više od 150.000 proizvoda koji se nalaze pod Milkinim kišobranom.

Neuspjeh sa satovima

Kada su jednom prilikom pred 40.000 djece u Njemačkoj postavili zadatak da nacrtaju kravu, svako treće dijete ju je nacrtalo i obojilo u ljubičastu – boju Milka čokolade. Tolika je snaga ovog brenda koji je sa svojom ljubičastom kravom koja stoji na prelijepim alpskim pašnjacima uistinu pokorio svijet.

Za ovu legendarnu mliječnu čokoladu zaslužan je Švicarac Philippe Suchard, koji da je uspio u svom naumu, ljudima nikad ne bi predstavio svoju Milka čokoladu. Naime, nakon završetka slastičarske škole u Bernu koju je pohađao sa svojim bratom, Philippe je odlučio napustiti taj “zanat” i zaploviti poduzetničkim vodama. Ne samo to, htio je zaploviti preko okeana i pokoriti američko tržište.

Te 1824. godine Philippe Suchard je napunio svoju torbu vrhunskim švicarskim satovima i prekrasnim švicarskim vezom (nešto poput naše čipke) i zaputio se u Ameriku u nadi da će ostvariti odličnu prodaju i osigurati bolju budućnost. Bio je uvjeren kako ispred njega stoji samo uspjeh i ništa više, ali kako to obično biva u životu, planovi mu se nisu ostvarili, satovi se nisu prodavali, a čipku niko nije želio. Pa hvala svima koji nisu htjeli kupiti sat od Sucharda i što su kolutali očima na švicarski vez jer taj ga je neuspjeh naposljetku natjerao nazad u domovinu u kojoj su mu se ostvarili svi snovi.

Naime, 1825. godine, nešto više od godinu dana nakon neslavnog odlaska u Ameriku, Suchard je u gradu Neuchatel otvorio vlastitu slastičarnu, gdje je počeo s proizvodnjom čokolade.

Danas se, nažalost, ne zna mnogo o toj čokoladi i na koji način se proizvodila, ali sigurno je da se sve radilo ručno. Ubrzo nakon otvaranja, Suchard je shvatio da “ručnim radom” neće postići željeni uspjeh te je nakon godinu dana proširio svoju proizvodnju i preselio je u obližnje selo Serrieres, gdje je počeo koristiti mlin koji je ubrzao način proizvodnje i omogućio mu da proizvede između 25 i 30 kilograma čokolade dnevno. Prve čokolade koje je osmislio prodavale su se u formi četvrtastih prutića naziva Neapolitans. U to vrijeme, mlijeko se još uvijek nije dodavalo u čokolade, osim u čokoladnim napicima pa su čokolade bile tamne i gorke. Takva politika provodila se sve do 1890. godine kada je prvi put u čokoladu dodano i mlijeko.

Spajanja i preuzimanja

Začetnik Milka čokolade nije doživio mlijeko u čokoladi. Preminuo je 1884. godine, a njegov posao više nego uspješno preuzela su njegova djeca koja su 1901. godine službeno predstavila brend Suchard Milka. Čak i prije predstavljanja Milka čokolade, Suchardova fabrika bila je poznata i priznata u svijetu. Godine 1893. ime Suchard registrirano je kao internacionalni brend, što je potaklo i proces širenja proizvodnje na druge države. Prva fabrika izvan Švicarske otvorena je u njemačkom gradu Lorrach. Od samog početka Milka čokolada prodavala se u danas svima prepoznatljivoj ljubičastoj boji. Ta upečatljiva boja koju mnogi povezuju upravo s Milkom od samih je početka bila zaštitni znak ove čokolade, a službeno je registrirana i zaštićena kao boja Milka brenda 1964. godine.

Više od 70 godina ovaj je brend na tržištu nastupao pod imenom Suchard Milka, sve do 1972. godine kada doživljava redizajn te se na omotu pojavljuje ljubičasta krava i u nazivu ostaje samo Milka. Za ljubičastu kravu zaslužna je marketinška agencija Young&Rubicam čija je ideja na kraju osvojila svijet i podarila nam jedan od najprepoznatljivijih brendova današnjice. Od tada do danas, ljubičasta krava pojavila se u više od 110 televizijskih reklama i mogli bi reći da je postala kultni simbol, prepoznatljiv u svim kutovima svijeta.

Ljubičasta boja ambalaže imala je za cilj da izdvoji upravo Milku u moru drugih čokolada sa ambalažama monotonih boja. Interesantno je da je u reklami na samom početku korištena prava krava, koju su farbali u ljubičasto, a potom ispirali boju.

Kompanija Suchard je sve od 1970. godine poslovala samostalno, kada se udružila s kompanijom Tobler iz čega nastaje nova kompanija Interfoods. Već 12 godina kasnije Interfoods se udružuje s kompanijom Jacobs i nastaje Jacobs Suchard AG, da bi 1990. godine kompaniju preuzeo Phillip Morris koncern. Milka čokolade bile su pod Phillip Morrisom samo tri godine kada se Kraft General Foods Europe i Jacobs udružuju te nastaje kompanija Kraft Jacobs Suchard koji godine 2000. mijenja ime u Kraft Foods da bi se 2012. godine podijelio na dva entiteta – Mondelez International, pod čijim se krovom nalaze konditorski i snack proizvodi te Kraft Foods Group koji se fokusirao na ostali asortiman na tržištu Sjeverne Amerike.

Ulaganje u proizvode

Kvaliteta ima dugu tradiciju u Milka čokoladama. Već više od sto godina Milka čokolade osvajaju tržišta širom svijeta. Od samog početka Milka je bila na glasu kao najdelikatnija i najnježnija čokolada koja se “topi u ustima”. Te karakteristike vežu se uz alpsko mlijeko koje se koristi pri izradi Milke, a koje se dobija od krava Simmental koje uživaju na Alpama hraneći se samo najkvalitetnijom travom i udišući svježi alpski zrak. Ovakvo pažljivo brendiranje Milka čokolada od početka je bilo prisutno i mogli bi se reći veoma uvjerljivo, što je u konačnici donijelo uspjeh Milka čokolada.

Od početaka, kada se Milka prodavala samo u “tabli” pa do danas kada se prodaje u svim oblicima, bilo pralinama, keksima, sezonskim proizvodima ili sladoledima, Milkina ogromna snaga dolazi iz stručnosti, kvalitete, vjerodostojnosti i tradicije koja ovaj brend drži na vodećim pozicijama mnogih svjetskih tržišta. Uz sve navedeno, Milka svoju odličnu poziciju na tržištu može zahvaliti i neprestanom ulaganju i razvoju novih proizvoda, ali i cobranding strategiji koju je počela primjenjivati 2008. godine. Tako su se u kombinaciji s Milkom mogli pronaći keksi Oreo, Tuc, sir Philadelphia i mnogi drugi. Ovim pristupom Milka je privukla nove kupce i povećala tržišni udio. Strategijom co-brandinga Milka pokušava kreirati novu potražnju stvarajući nove proizvode kako bi u konačnici povećala prodaju. Ciljajući na znatiželjne potrošače koji žude za novim proizvodima Milka kombinira dva brenda pomoću kojih privlači nove vjerne kupce.

Legenda o opernoj pjevačici

Milka Trnina, rođena u blizini Zagreba 1863. godine, najveća je hrvatska operska pevačica i svakako jedna od najznačajnijih sopranistica u historiji opere. Jedna od najzanimljivijih anegdota vezanih za ovu ličnost je ona o nastanku čokolade Milka.

– Sopranistica Milka Trnina

Premda mnogi obično tvrde da je naziv ovog proizvoda slogovna skraćenica te da dolazi od kombinacije njemačke reči milch (mlijeko) i kakao, legenda kaže da je Carl Russ Suchard – švicarski fabrikant i zet Philippe Sucharda koji je osnovao kompaniju koja je 1901. godine počela proizvoditi Milku – bio toliko oduševljen Trninim izvođenjem muzike Richarda Wagnera, kojeg je obožavao, da je nagovorio Philippa da čokoladu nazove po ovoj opernoj divi. Čak i da nije istina, legenda je dovoljno lijepa da se ispriča.

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here