Svjetska banka predstavila je redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan posvećen nedavnim ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji pod nazivom “Ranjivosti usporavaju rast”.
“Očekujemo da će se nastaviti program implementacije Reformske agende, te da će se zahvaljujući setu akciznih zakona koji su doneseni, aktivirati investicijski projekti koji mogu dovesti do toga da će se generisati veći rast, ali više vidimo da će do ovog efekta doći od 2019. pa nadalje”, izjavila je ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.
Govoreći o pitanjima koja su od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, Hlivnjak je navela da je uz procijenjeni ekonomski rast od 3,2 procenta u 2017. godini, BiH zadržala stabilan rast u posljednje tri godine.
“Nezaposlenost je i dalje hronični problem bh. ekonomije i to nešto sa čime se ova zemlja mora suočiti. Deficit tekućeg računa se u 2017. nešto povećao. Fiskalni deficit te godine nismo imali, po nekim prvim preliminarnim procjenama koje smo napravili, tako da fiskalna i finansijska stabilnost trebaju i dalje biti prioritet”, dodala je Hlivnjak.
Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana putem video linka iz Beča dala je kratak osvrt na nedavna ekonomska kretanja u regionu.
Navela je da je rast u zemljama zapadnog Balkana (Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji) u 2017. godini smanjen, uprkos otvaranju 190.000 novih radnih mjesta, u prvih devet mjeseci te godine.
“Trend koji zapažamo u regiji je pozitivan, sve više ljudi pronalazi posao, a plate polako rastu. Međutim, rast je osjetljiv na domaće i vanjske šokove, što potvrđuje usporavanje rasta u 2017. Jači rast koji prognoziramo za naredne godine, zavisit će od donošenja odgovarajućeg seta politika i propisa za smanjenje osjetljivosti na šokove i podržavanje rasta”, navela je Gelder.
Šef Ureda Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je da bi program podrške zapošljavanju, koji je nedavno počeo da se realizira u BiH uz pomoć Svjetske banke, u konačnici trebao rezultirati sa oko 30.000 novih radnih mjesta.
Prema njegovim riječima, u BiH je takođe neophodno olakšati rad privatnom sektoru, te imati takav obrazovni sistem koji će dati ljude sa odgovarajućim vještinama i znanjima koja su potrebna privredi zemlje.
