Iako mljekarska industrija BiH proteklih godina drži pozitivan trend izvoza te je izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u odnosu na prethodnu godinu povećan za 12 posto i iznosio je 76 miliona KM, kao i prethodnih godina naglašen je izvoz UHT steriliziranog mlijeka sa udjelom od 78 posto, te jogurta i fermentiranih proizvoda sa 11 posto, a riječ je o proizvodima s nižom dodanom vrijednosti, dok proizvodi poput sira, putera i mliječnih namaza u izvozu učestvuju sa svega 11 posto (sir devet posto, a puter i mliječni namazi dva posto).
Struktura izvoza prilično je negativna, jer se više od tri četvrtine izvoza u 2017. godini odnosi na proizvode sa niskom dodatom vrijednošću. Analiza strukture mliječnih proizvoda koji su izvezeni 2017. godine pokazuje da je oko 90 posto izvoza bazirano na tekućim mliječnim proizvodima koji imaju ograničenu mogućnost izvoza, zbog roka trajanja i cijene transporta.
Mali budžeti
Potreba za proizvodima sa dodanom vrijednošću postojala je otprije i to je neminovno ukoliko želimo nastaviti održiv razvoj kako domaćih proizvodača mlijeka, tako i prerađivača.
Iako je moguće uočiti napredak ako se osvrnemo nekoliko godina unazad i uporedino paletu proizvoda koju su nekada nudile domaće mljekare i današnje police trgovina na kojima su novi proizvodi poput mliječnih namaza, mladog sira, feta sira itd. – ponuda domaćeg putera, tvrdih sireva i sladoleda i dalje je veoma skromna.
“Što se tiče proizvodnje mliječnih proizvoda sa dodanom vrijednošću kao što su sir i maslac, mljekare iz BiH i trećih zemalja suočavaju se sa problemom velikog uvoza takvih proizvoda koji su subvencionirani od država iz kojih ih uvozimo te na naše tržište dolaze po znatno nižim cijenama. Ova proizvodnja je dugoročna i svaki intervencionizam i oscilacije u cijenama na tržištu mljekare ne mogu izdržati pa se vrlo rijetko upuštaju u takvu proizvodnju”, pojasnili su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Pravci mljekarske industrije BiH u budućnosti bi trebali ići u smjeru proširivanje palete proizvoda uz neophodnu pomoć nadležnih institucija, koja uglavnom izostaje. BiH je u nepovoljnom položaju s obzirom na poslovni ambijent u zemlji i različite i nekonkurentne uslove poslovanja u BiH u poređenju sa zemljama u regionu i EU.
Poljoprivredni budžet BiH i zemalja EU neuporediv je jer evropske zemlje mnogo više ulažu u tu oblast. Mnoge zemlje EU u velikoj mjeri su iskoristile evropske fondove, dok u BiH IPARD tek treba da bude korišten.
“Mali budžet za poljoprivredu, nepostojanje povoljnih kreditnih linija sa niskim kamatnim stopama, nemogućnost dobijanja nepovratnih sredstava iz EU samo su neki od problema koji onemogućavaju mljekare da investiraju”, rekao je za Business magazine Adim Fakić, direktor sarajevskog Milkosa.
Domaći proizvođači svjesni su da, kako bi bili konkurentni na ino tržištima, pogotovo na tržištu EU, moraju proširiti paletu proizvoda i u tom pravcu se polako i razvijaju. Međutim, za proizvodnju dugotrajnih namirnica u koje je uložen veći stepen obrade i koje imaju veću tržišnu cijenu, potrebna su značajnija ulaganja u proces proizvodnje.
“U BiH preovladavaju mljekare koje imaju asortiman na bazi osnovnih i baznih mliječnih proizvoda (UHT, jogurti i pavlake). Neke od bh. mljekara imaju mnogo širi asortiman kojim pokušavaju prevazići taj problem sa izvozom i plasmanom takvih proizvoda. Problem je u tome što domaće firme investiraju sporije s obzirom na to da je kapital koji dobijaju uglavnom kredit sa visokom kamatnom stopom”, rekli su za Business magazine iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Naravno da proizvodi sa visokom vrijednošću zahtijevaju i veće količine mlijeka za preradu koje onda donose korist svima u lancu proizvodnje.
“Mljekare godišnje otkupe više od 250 miliona litara mlijeka, a to mlijeko je u konačnici izrade kalkulacije skupo plaćeno, tako da mljekarama ne ostaje mnogo prostora za veće investicije”, iz Vanjskotrgovinske komore BiH pojašnjavali su zašto mljekarska industrija ne može mnogo toga da uradi na proizvodnji proizvoda visoke tržišne vrijednosti.
Uprkos svemu, kompanija Milkos po pitanju osiguranja proizvoda sa dodanom vrijednošću sprovodi nekoliko aktivnosti i investicija.
“Prije nekoliko godina investirali smo u proizvodnju bijelog mekog sira tipa feta. U 2017. započeli smo investiciju i izgradnju pogona za proizvodnju i pakovanje maslaca. Puštanje pogona u rad očekujemo u martu ove godine. U toku je i investicija za pogon za proizvodnju i pakovanje feta sira u tetrapak ambalažu koji se u BiH uvozi 100 posto i cilj nam je zamijeniti dio uvoza proizvodnjom u našoj mljekari. U protekloj godini okončali smo investiciju za proizvodnju i punjenje vrhnja za kuhanje u pakovanja od 0,2, 0,5 i jedan litar.
U toku je i investicija i radovi na projektu proizvodnje i punjenja fine kreme za kuhanje. Kompanija je od privatizacije investirala oko 30 miliona KM, a naše trenutne spomenute investicije iznose oko šest miliona KM”, rekao je za Business magazine direktor kompanije Milkos, čiji tim za razvoj konstantno radi na razvoju novih proizvoda i svake godine na tržište plasira proizvode sa dodanom vrijednošću.
Nekonkurentnost i supstitucija
S druge strane, uvoz je posebna priča. Iako je uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH iz zemalja EU u 2017. godini iznosio 142 miliona KM i manji je za oko 13,5 posto u odnosu na prethodnu godinu – naša zemlja najviše je uvezla sira i to 52 posto od ukupnog uvoza.
U 2017. godini uvezeno je proizvoda od sira u vrijednosti od 73,5 miliona KM. Inače, kada je riječ o strukturi uvoza, dominira sir, potom mlijeko i pavlaka 20 posto, jogurt i kefir 18 posto, a maslac i namazi deset posto.
Kao jedna od potencijalnih mogućnosti bolje iskorištenosti postojećih kapaciteta domaćih mljekara jeste osjetnije smanjenje uvoza.
“Posmatrajući iz drugog ugla, možemo govoriti o supstituciji uvoza te smanjenja uvoza i povećanje izvoza što onda na domaćem tržištu daje jednu sigurnost pa time i veću iskoristivost postojećih kapaciteta”, rekli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Međutim, u BiH od 1. februara 2017. godine važi adaptirani SSP koji je ukinuo poreze i prelevmane na uvoz proizvoda iz EU čime su proizvodi iz EU još jeftiniji.
“Usvajanje adaptiranog SSP-a dovelo je do smanjenja konkurentnosti u BiH”, rekao je Fakić.
Imajući sve ovo u vidu, jedina razumna odluka kada je u pitanju bh. mljekarska industrija jeste da u većoj mjeri plasiramo drugačiji asortiman nego ranije, proizvode s dodanom vrijednošću, konkurentniji proizvod.
Međutim, poticajne mjere za proizvodnju su i dalje najveća prepreka te se samo po sebi nameće da država treba da osigura uvjete da farmer može proizvesti konkurentan proizvod koji će mljekar prerađivač otkupiti. Pa, ipak, teško da će nadležni osvijestiti ovu potrebu.
“Reformska agenda ne sadrži riječ poljoprivreda u šest poglavlja koja obrađuje, što je indikator koliko je važna nadležnima “, poručio je Fakić.
