Bosnaplod Brčko je priča koja bi trebala da pokaže da strana investicija (investitor Zeraa Agriculture Investment iz Dubaija) može itekako da stvori jedinstveni domaći proizvod. Domaći su ljudi, domaća je sirovina, domaća je pamet i dizajn. Bosnaplod je bio pod stečajem, ali dolaskom svježeg kapitala kompanija je pokrenula i proširila proizvodne kapacitete, zaposlila ljude i krenula u neizvjesni put oporavka. Zeraa Agriculture Investment ukupno je uložila više od 50 miliona KM kapitala u domaće fabrike i domaće ljude u BiH. Pored investicije u Bosnaplod Brčko, ova investicijska kuća je u augustu 2016. godine postala i većinski vlasnik hercegovačkog poljoprivrednog kombinata Hepok iz Mostara.
Inače, investicija iz Dubaija u Bosnaplod dio je razvojnog projekta ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u regionu inciranog na Sarajevo Business Forumu, kojeg svake godine organizira BBI banka i njen BBI VIP biznis klub.
Sama kupovina kompanije obavljena je za šest miliona KM. Kako ističe rukovodstvo kompanije tokom januarskog druženja sa novinarima iz BiH, želja im je da stave akcenat na sve ono najljepše što dolazi iz Brčko distrikta i iz Bosne i Hercegovine pa tako ne kriju zadovoljstvo da je Bosnaplod, u rekordnom roku, oslanjajući se na sedamdesetogodišnje iskustvo u preradi voća, a uz novog modernog partnera ponovo postao najozbiljniji igrač za preradu voća u BiH pa i regionu.
Brend Kulin
U 2016. godini Zeraa Agriculture Investment uložila je oko 11 miliona KM u Bosnaplod, a u 2017. godini oko sedam miliona KM što je bio dobar preduslov i osnov da se u kratkom roku na bh. tržište lansira prva liniju sokova i džemova ove kompanije sa prepoznatljivim nazivom Kulin. U 2018. planiraju uložiti četiri miliona KM.
Kulin sokovi i džemovi mogu se pronaći u više prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini , proizvod ima stalnu ekspanziju i pozitivni feedback sa tržišta, a u 2018. godini planirali su da 25 posto od ukupnog prihoda Bosnaploda Brčko čine Kulin brendovi. Najveći prihod Bosnaploda, oko 75 posto, dolazi od izvoza voća tj. izvoza zamrznutog voća i voćnih prerađevina, a kada je u pitanju izvoz Kulin brendova, u toku je proces potpisivanja ugovora i promjene deklaracije za izvoz sokova i džemova za Ujedinjene Arapske Emirate, pa i ostale zemlje Zaliva i to je prvi ozbiljan izvoz ovog brenda.
U planu je i izvoz u zemlje zapadnog Balkana, EU, Azije, ali s obzirom na to da su tek u jesen 2017. godine plasirali svoje proizvode u BiH, ne žure sa izvoznom ekspanzijom već su pokrenuli postupak pronalaska lojanih distributerskih partnera. Početkom januara 2018. godine na tržištu su se pojavili novi Kulin sokovi sa ukusom šljive i kajsije, a za one koji uživaju u komadićima voća, stiže novi džem od kajsije. Iz Bosnaploda najavljuju da se u njihovim pogonima već uveliko radi i na novim okusima i recepturama kojima će iznenaditi i obradovati sve ljubitelje Kulina (dvije vrste soka i jedna vrsta džema), a u maju 2018. godine predstavit će i nešto sasvim novo na bh. tržištu, premium verziju soka.
Bosnaplod je u 2016. godini otkupio blizu 5.000 tona voća, dok u 2018. godini planiraju da otkupe više od 7.000 tona voća i nastave ulaganje u infrastrukturu i prerađivačke kapacitete. Plan je i da investiraju u pogone koji su planirani van Brčko distrikta, ali u granicama Bosne i Hercegovine. Bosnaplod ima oko 2.500 kooperanata, direktnih i indirektnih, voće nabavljaju, prije svega, ili sa svojih plantaža ili u Brčko distriktu ili u BIH do maksimalnih kapaciteta. Tek u slučaju sezone kada ne mogu nabaviti voće u BiH okreću se uvozu, ali ulažu maksimalne napore da u saradnji sa vlastima i svim ostalim segmentima društva, a u okviru svog petogodišnjeg plana prevaziđu i ovaj problem, ulaganjem u zasade i u korporaciju razvijajući jedan sasvim novi sistem obrađivanja zemlje (ako uzmemo u obzir da je pola od obradive zemlje u BiH nezasađeno).
Mlada ekipa
Nadaju se da će u narednim godinama dokazati da je poljoprivreda u BiH jedan od ključnih biznisa i osnovnih pokretača privrede. Bosnaplod trenutno zapošljava 81 stalno zaposlenog radnika, s tim da u vrijeme sezone berbe i prerade voća zapošljavaju blizu 400 ljudi. Strategija novog upošljavanja usmjerena je ka zapošljavanju što više ljudi za stalno, kako bi se omogućila jedna nova perspektiva razvoja i da bi ti zaposleni (mahom poljoprivrednici u slobodno vrijeme) svoje voće plasirali Bosnaplodu. Tako bi Bosnaplod bio njima sigurno tržište i sigurna naplata. Motivacija im je da budu jedan od generatora razvoja Brčko distrikta i BiH kako bi što manje ljudi napuštalo zemlju.
S tim u vezi, predstavnik Zeraa Agriculture Investment Grupacije i direktor Bosnaploda Benjamin Vukotić kazao je da kompanija ima ambicioznu viziju koja će težiti ka razvijanju djelatnosti prerade voća u BiH. Iskoristio je priliku i prisustvo novinara da predstavi i Upravu Bosnaploda, mladu i perspektivnu ekipu koja stoji iza uspješne realizacije a to su: direktor operacija Almir Numanović i direktorica komercijalnih poslova Amra Ekmekčić Nakić, lokalni ljudi iz Brčkog, kojima je grupacija dala šansu da svoje znanje, energiju i potencijal iskoriste u ovoj firmi.
Neizostavan dio koncepta proizvodne linije Kulin su također dvije mlade dame Fatima Halilčević (rukovodilac kontrole kvaliteta) i Slađana Arsenić (koordinator razvoja proizvoda), koje su napravili recepte za sokove i džemove, a koje su odgovor predrasudama da u BiH možda imamo dobru jagodu ili jabuku, ali da nemamo pamet za njihovu preradu. Direktor Vukotić ističe da je ponosan što je ovim mladim damama dao tu šansu koja se itekako pokazala uspješnom. Osnovna zamisao mješavine za sokove, kako ističe Halilčević, bila je kvalitetan proizvod i minimalizam, sokovi se sastoje od malo sastojaka sa sirovinama iz našeg podneblja. Sto posto udio voća u sokovima je Kulinova najveća kompetitivna prednost jer je sok potekao iz voća bez bilo kakvih dodataka ili zaslađivača.
Svi džemovi napravljeni su sa velikim udjelom voća, a sto posto udio voća može se pronaći u niskokaloričnoj liniji džema od šljiva koji je u potpunosti bez šećera. Sladila za džemove su šećeri, a za sokove isključivo voćne kaše ili voćni koncentrati. Plan je izbaciti i Organik proizvode – sa organik uzgojem voća, prije svega za izvoz, ali djelimično i za bh. tržište.
U 2017. godini Bosnaplod je certificiran standradima ISO 9001, HACCAP, Halal, Organic standard od strane EkoCerta, a u implementaciji su IFS standardi – ključni standard u preradi hrane.
Proizvodnja Bosnaploda sastoji se od pogona za preradu duboko zamrznutog voća, pogona za preradu voćnih kaša, pogona za toplu preradu voća, što je proizvodnja soka i džemova te pogona za sušenje voća sa kapacitetom od 24 tone dnevno. Skladišni kapaciteti, hladnjače su najveće u BiH na jednom mjestu, kapaciteta 5.000 tona. Voće se skladišti na temperaturi od -22.
Poslovni ambijent
„Nakon ulaska novog investitora i vlasnika u Bosnaplod Brčko, krenule su pozitivne priče iz ovoga preduzeća. Ono što je nama cilj je da imamo ovdje nova radna mjesta i da se sačuvaju postojeća, ali i svakako da imamo jedan brend po kojem će Brčko biti prepoznatljivo. Mi ćemo se truditi da Bosnaplodu izađemo ususret onoliko koliko nam zakonske procedure dozvoljavaju i da možda na kraju krajeva zakonske propise prilagođavamo u mjeri u kojoj je to moguće prema onima koji grade pozitivnu priču za Brčko, a to je svakako Bosnaplod“,rekao je gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić, koji se pridružio novinarima prilikom obilaska pogona Bosnaploda.
Plantaže i planovi
Bosnaplod ima oko 140 hektara plantaža u Brčko distriktu sa planom razvoja zasada širom BiH. Na plantaži starog zasada otpada 90 hektara, 30 hektara novog zasada mlade višnje oblaćinske sorte zasađene u prošloj godini, 12 hektara šljive i sedam hektara jagode. Ostatak su zasadi aronije i jabuke za industrijsku preradu i proizvodnju. Rukovodstvo Bosnaploda posebno je ponosno na zasad jagode koja je, kako kažu, kraljica voća, ali je jedna od kultura koja je deficitarna u BiH, uvijek je tražena za prerađevine i interesantna za bilo koju vrstu proizvodnje. Planovi za 2018. godinu, kada su plantaže u pitanju je dodatno moderniziranje opreme i nabavka kombajna za mašinsko branje višnje.
