Svjetski ekonomski forum koji u švicarskom Davosu okuplja svjetsku političku i ekonomsku elitu ovog januara u mondeno skijaško odmaralište prizvao je brojne državnike, investitore i milijardere, poput njemačke kancelarke Angele Merkel, američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegovog francuskog kolege Emmanuela Macrona, brazilskog predsjednika Michela Temera, direktorice Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, italijanskog premijera Paola Gentilonija, kao i španskog kralja Filipa, američkog ministra finansija Stevena Mnuchina, bivšeg britanskog premijera Tonyja Blairea te novog predsjednika Zimbabvea Emmersona Mnangagwe. Uz kuriozitet da ove godine u Davos nije stigao kineski predsjednik Xi Jinping, javnost je pokazala najviše interesa za američku delegaciju te naročito američkog predsjednika Donalda Trumpa čije je obraćanje ostavljeno za posljednji dan Svjetskog ekonomskog foruma.
Za razliku od prethodnih godina kad je slab rast u jednoj velikoj ekonomiji umanjivao važnost vijesti o ubrzanju rasta u drugoj, ovogodišnji susret svjetske kreme u Davosu osnažen je predviđanjem Međunarodnog monetarnog fonda da će sve razvijene ekonomije do 2019. godine zabilježiti rast veći od očekivanog. Sudeći po ocjeni MMF-a, Sjedinjene Američke Države, Kina i Evropska unija mogu se nadati stabilnom rastu u narednom periodu, a jedina moćna ekonomija izostavljena iz optimističnih predviđanja je Velika Britanija, kojoj će Brexit nastaviti podrivati privredu. Zahvaljujući ujednačenijem predviđanju ekonomskog rasta velikih ekonomija u odnosu na prethodne godine, ovogodišnji Davos je protekao u atmosferi najvećeg optimizma u posljednjih deset godina, ocijenio je BBC. Sjenu je, prema izvještajima svjetskih medija, pravio samo protekcionizam Donalda Trumpa.
Američka delegacija
Američka delegacija ove se godine u Davosu predstavila u najbrojnijem izdanju, a tema koja se nametnula kao najvažnija s te strane Atlantika svakako je bila Trumpova poreska reforma. „Reforma će doslovno donijeti trilione dolara američkoj ekonomiji“, rekao je Mnuchin. Američki ministar finansija potvrdio je i američku predanost rastu od tri posto, što je, kako je rekao, važno ne samo za SAD, nego i za svjetsku ekonomiju. Američki ministar trgovine Wilbur Ross odmah zatim je izjavio kako je ideja da će smanjenje poreza stvoriti nove poteškoće za trgovinu smiješan koncept. Ross se osvrnuo i na pitanje slobodne trgovine, tvrdeći da je bilo koji potez Amerike samo odgovor na neprikladno ponašanje američkih trgovinskih partnera. „Brojne države su vrlo dobre u retoričkom zastupanju slobodne trgovine, ali zapravo upražnjavaju protekcionizam“, zaključio je.
Američki tim je u Davosu isticao otvorenost za posao te tvrdio da ekonomski ciljevi Donalda Trumpa ne idu protiv saradnje s drugim državama. Na pitanje novinara na koji je način Trumpova doktrina Amerika na prvom mjestu spojiva s ciljevima Svjetskog ekonomskog foruma, Mnuchin je diplomatski odgovorio kako je cilj dolaska američke delegacije u Davos „interakcija s našim partnerima“. „To je vrlo važno za najveću ekonomiju svijeta“, dodao je. Steven Mnuchin je u Davosu izjavio kako je slab dolar „dobar za ekonomiju SAD, jer stvara prilike“, a nakon njegove izjave američka valuta je dodatno izgubila na vrijednosti te pala na najniži nivo u tri godine, izvijestio je Guardian. Vrijednost dolara je na udaru još otkako je najavljena Trumpova poreska reforma, usljed bojazni da će dodatno povećati već ogroman američki deficit.
Wilbur Ross je otišao korak dalje od Mnuchina koji je napustio tradicionalno američko zagovaranje snažnog dolara. „Trgovinski rat se vodi već neko vrijeme, jedina razlika je da sad američke snage dolaze na bedeme“, izjavio je Ross, a njegove riječi izazvale su burne reakcije medija. I dok su američki predstavnici u Davosu branili američki protekcionizam nazivajući ga „poštivanjem pravila“, italijanski premijer Paolo Gentiloni je rekao da su nacionalne vlade dužne zaštititi svoje građane i tržište, ali da to ne smije dovesti principe slobodne trgovine u pitanje, izvijestio je Bloomberg. Pravi odgovor na izazove koje predstavljaju protekcionističke politike poput Trumpovih, prema mišljenju portugalskog ministra finansija Marija Centena, bilo bi jače jedinstveno evropsko tržište. „Moramo biti spremni i pripremljeni na odgovor s najvišim nivoom konkurentnosti“, naglasio je.
Od generacijskog jaza do bitcoina
Uprkos činjenici da su teme u Davosu bile brojne, protekcionizam se nametnuo kao vodeća. Protekcionizma se u svom obraćanju dotakla i njemačka kancelarka Angela Merkel, navodeći da izolacija od ostatka svijeta ne može ničemu pomoći. „Protekcionizam nije pravi odgovor“, izjavila je. Merkel je istakla da generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata još mora dokazati da je naučila historijske lekcije tog iskustva i ostati predana multilateralizmu i zajedništvu u rješavanju problema. Njemačka kancelarka upozorila je na rast populizma, polarizaciju u Njemačkoj koja je uslijedila nakon krize u eurozoni, a osvrnula se i na izazove migracija, kao i na potencijalne opasnosti digitalne revolucije, koja bi mogla ugroziti određeni dio populacije, protiv čega se lideri moraju boriti. „Moramo stvoriti istinsku socijalnu tržišnu ekonomiju“, naglasila je Merkel u Davosu.
Obraćanje u Davosu direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde iskoristila je da naglasi problem sve većeg generacijskog jaza u plaćama. „Evropski mladi ljudi ostat će po strani ukoliko Evropska unija ne učini napore protiv rastućeg jaza u primanjima među različitim generacijama. Radno sposobni ljudi, naročito mladi, ostaju prikraćeni. Bez poduzimanja aktivnosti, čitava generacija se možda nikada neće moći oporaviti“, istakla je Lagarde. Učesnici Davosa osvrnuli su se i na pitanja regulacije bitcoina, klimatskih promjena, a kao i uvijek, mogla su se čuti optimistična viđenja zvaničnika. Italijanski premijer Mario Monti tako je ocijenio da na italijanskoj političkoj sceni više nema onih koji ne prihvataju evropski kontekst Italije, a zamjenik turskog premijera Mehmet Simsek da se odnosi Turske s Evropskom unijom popravljaju „dobrim dijalogom“ s Njemačkom.
Kanadski premijer Justin Trudeau, koji je u Davosu ispostavio teme seksualnog uznemiravanja i nedovoljnog broja žena na visokim pozicijama, potvrdio je da će Transpacifički trgovinski sporazum biti potpisan u martu bez učešća Amerike, navodeći da će Sporazum “podstaći rast, napredak i stvoriti dugoročno dobro plaćene poslove za srednju klasu”. Narendra Modi, prvi indijski premijer u posljednje dvije decenije koji je došao u Davos, pred kolegama je demonstrirao iznimnu spremnost svoje zemlje da privuče strane investicije i potvrdio da je Indija ukinula „1.400 arhaičnih zakona koji su bili prepreka poslovanju“. „Gotovo svi sektori naše ekonomije otvoreni su za direktne strane investicije“, istaknuo je Modi. Njegovo obraćanje u Davosu dio je napora da se do 2025. udvostruči vrijednost treće najveće azijske ekonomije, za koju se procjenjuje da će ove godine zabilježiti najslabiji rast od 2014. godine, piše Bloomberg.
Brazilski predsjednik Michel Temer u Davosu se pohvalio kako se „Brazil vratio“, o čemu svjedoči ekonomski rast i smanjena inflacija te pozvao investitore da obrate pažnju na ovu zemlju. „Investirajte u Brazil, nećete se pokajati“, rekao je Temer. Britanska odluka da napusti Evropsku uniju bila je tema koja se ni u švicarskim Alpama nije mogla izbjeći, te je Alexander Stubb, potpredsjednik Evropske investicione banke i nekadašnji premijer Finske ocijenio da je Brexit „lakrdija“. „Većina nas je zapravo tužna i smatramo da je to lakrdija, ekonomski, politički i iz sigurnosne perspektive. Vječni optimista u meni nada se da Velika Britanija neće ni izaći iz Evropske unije, ili da će se u nekom trenutku vratiti“, izjavio je Stubb za Bloomberg. Kineski milijarder Jack Ma zatražio je od političkih lidera u Davosu da spriječe trgovinski rat, navodeći da je trgovina „rješenje za svjetske probleme“.
Tradicionalni protesti
Dolazak Donalda Trumpa u Davos dodatno je razbjesnio već tradicionalne protivnike skupa kojih se oko 2.000 okupilo na ulicama Ciriha kako bi iskazali nezadovoljstvo. Na ulicama Ženeve, Fribourga, Lausanne pa i samog Davosa gdje je probijen kordon iza kojeg je zabranjeno demonstrirati, također su održani protestni skupovi. „Trump je samo jedan od onih s kojima se ne slažemo. Godinama protestujemo protiv Svjetskog ekonomskog foruma i nije nas briga dolazi li Trump ili ne. Trump je možda samo najbolji simbol ovog svijeta“, izjavio je jedan od demonstranata u Davosu za Reuters. Sudeći po transparentima koji su se mogli vidjeti na protestima u blizini finansijskog distrikta u Cirihu, demonstracije su se zaista samo dijelom ticale Donalda Trumpa, potcrtavajući štetnost globalizacije, klimatskih promjena, fosilnih goriva te kapitalističkog poretka u cjelini.
Budući da se u Davosu okupljaju najviše rangirani svjetski politički zvaničnici, pitanje sigurnosti je svake godine među najvažnijima o kojima pišu svjetski mediji. Vojnici i snajperisti i ovog puta su se mogli vidjeti na ulicama Davosa, a sigurnosne provjere provođene su u svim dijelovima grada, na putevima, oko hotela i lokacija na kojima se Svjetski ekonomski forum održava, a naročito u blizini Kongresnog centra u kojem se odvija većina debata. Osim 1.000 policajaca, više od 4.000 švicarskih vojnika raspoređeno je u Davosu, a tokom trajanja Foruma iznad švicarskog gradića vladala je zabrana letenja. Uz sve navedene mjere svakako je neobičan podatak da je oko 20 demonstranata koji su nosili transparente i vikali Uništimo Svjetski ekonomski forum nakratko uspjelo probiti kordon oko Kongresnog centra.
