Dnevni list

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u okviru Platnog bilansa, direktne strane investicije u BiH u prva tri kvartala 2017, sa procijenjenim zadržanim zaradama, iznosile su 630,8 miliona KM ili 322,5 miliona eura, rečeno je u Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Ističu da podaci u okviru Platnog bilansa za period od januara do septembra 2017. ukazuju na porast stranih investicija za 60,6 posto u odnosu na isti period 2016.

U tih devet mjeseci 2017. najviše investicija registrirano je iz Švicarske, Slovenije, Saudijske Arabije, Srbije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Bugarske, Italije i Njemačke.

Centralna banka BiH će objaviti zvanične podatke o direktnim stranim investicijama za 2017. u augustu 2018., kao i revidirane podatke za prethodne godine.

S obzirom na preliminarne podatke, te na osnovu projekata koji su u fazi realizacije i najavljenog interesa stranih investitora, u FIPA su optimistični u pogledu rasta direktnih stranih investicija u narednom periodu.

FIPA se očekuje da će tokovi direktnih stranih investicija u tranzicijske zemlje, kojima pripada i Bosna i Hercegovina, umjereno porasti u 2017, na oko 80 milijardi dolara.

Prema prognozama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP), u sklopu dokumenta Perspektive 2018-2020. (jesen 2017.) procjenjuje se da će DSI u narednim godinama povećavati svoj udio u bruto društvenom proizvodu (BDP).

Direktne strane investicije za period 2017.-2020. godini, nakon pada u 2016., trebale bi se kretati po stopi od 1,7 posto za 2017. godinu, 1,9 posto za 2018, 2,1 posto za 2019. i 2,3 posto BDP-a u 2020. Prognoze Direkcije, objavljene u okviru Perspektiva 2018.-2020. iz oktobra 2017, su bazirane na očekivanim investicijama za velike energetske projekte, ali i putnu infrastrukturu.

Iz FIPA naglašavaju da strani investitori u BiH pokazuju veliki interes za investiranje, a  značajno je spomenuti i postojeće investitore koji reinvestiraju u BiH (Swisslion, Kolektor Laktaši, Boxmark Lukavac, Fabrika cementa Lukavac i ostali).

U tom periodu, najviše stranog kapitala je uloženo u okviru sektora proizvodnje (34 posto), bankarskog sektora (24 posto) i telekomunikacija (13 posto).

IZVORfena
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here