Kriza u Agrokoru ipak je zatresla penzione fondove. Potvrđuju to najnoviji podaci o prinosima koje su hrvatski penzioni fondovi ostvarili u prošloj godini, a koje je objavio kako portal hrportfolio tako i sami penzioneri.
Prema podacima hrportofolija, u kategoriji B, u kojoj se nalazi najveći dio imovine kojom raspolažu penzioni fondovi, najgore je prošao AZ penzioni fond, čiji je 12-mjesečni prinos u prošloj godini iznosio samo 1,22 posto. Ostali fondovi u istoj kategoriji prošli su nešto bolje, ali i dalje su ispod prinosa koje su ostvarivali proteklih godina.
Tako je 12-mjesečni prosjek za Raiffeisen obvezni penzioni fond u kategoriji B, prema podacima hrportfolija, iznosio 4,63 posto, za PBZ CO penzioni fond 5,08 posto, a za Erste Plavi 5,38 posto. Kada je riječ o 2017. godini u cjelini, podaci spomenutog portala pokazuju da je prošlu godinu AZ fond u kategoriji B zaključio s prinosom od 1,44 posto, PBZ CO s prinosom od 2,66 posto, Raiffeisen sa 4,83 posto, a Erste Plavi sa 5,37 posto.
I podaci koji su dobijeni od penzionera potvrđuju ove nalaze. Tako je, po njima, prinos u kategoriji B u AZ fondu iznosio 1,25%, u PBZ CO fondu 2,41 posto, u Raiffeisen obveznom penzionom fondu 4,59 posto, a u Erste Plavom 5,16 posto.
Ledo i Jamnica
Drugi penzioni stup, dakle, i dalje je u plusu, no zarade koje ti fondovi nose ni izbliza više nisu kao prethodnih godina. Razloga za to je, naravno, više. Ipak, i sami penzioneri kažu da dio krivice snosi kriza u Agrokoru, pri čemu su penzioni fondovi proteklih godina najviše ulagali u dionice Leda i Jamnice. Naravno, čim je Agrokor došao do ruba kraha, tih su se dionica uglavnom riješili.
“Ti su gubici u odnosu na prethodne godine dio šire ulagačke slike. Ulagalo se, recimo, u dionice Teve, ali i u dionice Leda, a obje su te dionice potonule. Na svu sreću, udio dionica Leda u portfelju ni jednog penzionog fonda nije bio velik i uglavnom se kretao oko jedan posto”, rekao je Jutarnjem jedan dobar poznavatelj funkcioniranja fondova.
“Tačno je da smo bili izloženi dionicama Leda i Jamnice, ali ne više od jedan posto”, rekli su Jutarnjem u jednom penzionom fondu.
Iako je izloženost penzionera dionicama kompanija iz sastava Agrokora bila mala i premda su ih se u načelu na vrijeme riješili, jasno je da je ostavila traga na ukupnim rezultatima. Uostalom, kakav učinak na poslovanje može imati rušenje vrijednosti dionica Agrokorovih perjanica na berzi, možda najbolje svjedoče podaci same Zagrebačke berze. Po njima je vrijednost Ledove dionice početkom prošle godine iznosila 11.005 kuna, a krajem godine samo 287 kuna. Slično je i s Jamnicom: dok je vrijednost dionice te kompanije početkom prošle godine dosezala 140.000 kuna, kraj godine Jamnica je dočekala s vrijednošću od jedva 3850 kuna.
Strana tržišta
I nezavisni ekonomisti upozoravaju da se kriza u najvećem hrvatskom koncernu odrazila na poslovanje penzionera.
“Pod pretpostavkom da se struktura rizičnosti ulaganja penzionih fondova nije promijenila iz 2016. na 2017., može se zaključiti da su penzioni fondovi izgubili dio novca i zbog Agrokora” – kaže Maruška Vizek, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta.
“Naravno da se i kriza u Agrokoru odrazila na poslovanje penzionih fondova”, kaže i Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Ipak, pogrešno bi bilo pad prinosa penzionera u prošloj godini povezivati samo s Agrokorom i krizom u njemu. Radi se, kažu sagovornici, o nizu okolnosti, koje su na kraju dale ovakav rezultat.
“Crobex je lani pao više od sedam posto, i to u situaciji kada na domaćem tržištu ionako nemate velik izbor u što ulagati. No, kada je riječ o ulaganjima na stranim tržištima kapitala, tu smo i dalje u plusu”, kažu u penzionim fondovima.
Tvrdnje o ugroženosti budućih penzija odbacuju, ističući da se one ne mogu promatrati samo kroz prizmu prinosa ostvarenih u jednoj godini, nego isključivo na duge staze. Ipak, jasno je da ako je neko lani u drugi penzioni stup usmjerio npr. 2000 kuna, njegovi su prinosi bili slabiji nego prethodnih godina i kretali su se u rasponu od samo 25 pa do nešto više od 100 kuna, ovisno o fondu. Daleko je to od vremena kada su ostvarivali prinose od, recimo, šest posto, što bi na uloženih 2000 kuna donijelo zaradu od oko 120 kn. Unatoč tome, penzioneri ističu da su zadovoljni ostvarenim rezultatima.
“Imali smo dobar miks portfelja. Agrokor smo prodali na vrijeme i zadovoljni smo ostvarenim rezultatima”,kratko je rekao Petar Vlaić, čelnik Erste Plavog fonda.
“Mi smo našim rezultatima u 2017. itekako zadovoljni”, poručuje i Damir Grbavac iz Raiffeisen penzionog fonda.
Dobri rezultati
Penzioneri pritom posebno ukazuju na rezultate koje su ostvarili njihovi fondovi iz kategorija A i C, a koji su znatno bolji od onih iz kategorije B. Ipak, u odnosu na kategoriju B, ti fondovi raspolažu sa znatno manje novca.
Iako izražavaju zadovoljstvo rezultatima koje su ostvarili u prošloj godini, u penzionim fondovima sa zebnjom gledaju na ovu godinu. Razloga za to je više, a jedan od njih je opet je – Agrokor! Ili, preciznije, budućnost kompanija čije je poslovanje vezano uz posrnuli koncern. Također, penzioneri pažljivo prate i kretanje prinosa na državne obveznice, kako hrvatske tako i strane.
Analitičari, upozoravaju da bi se penzionerima trebalo omogućiti da se više okrenu stranim finansijskim tržištima.
“Dodatni je problem, uz regulaciju, i strategija ulaganja fondova u pravilu na domaće tržište kapitala, koje je, uz mali izbor, jako podložno ovakvim ‘lokalnim’ nestabilnostima, koje se onda dugo amortiziraju. To posebno dolazi do izražaja danas, kada prinosi na tržištima kapitala općenito više nisu veliki kao nekad. Uvijek postoje tržišta koja dobro rade, ali su izvan dosega domaćih fondova”, zaključuje Vjeko Peretić, finansijski savjetnik.
