Svijest o energijskoj efikasnosti u Bosni i Hercegovini, još uvijek nije dovoljno razvijena. Prema najsvježijim dostupnim podacima, gotovo 20 posto bruto nacionalnog dohotka u Bosni i Hercegovini troši se na energiju, što našu zemlju svrstava u grupu najvećih rasipnika energije u Jugoistočnoj Evropi.
Energijska efikasnost je tema o kojoj se posljednjih godina mnogo govori u Bosni i Hercegovini i zahvaljujući brojnim projektima koji pružaju podršku ovom problemu, polako dobija na sve većem značaju, međutim ni približno kao u zemljama Evropske unije.
Jedan od najboljih primjera zemalja koje imaju nizak energijski intenzitet je Danska, gdje je nakon 25 godina sprovođenja energijski efikasnih mjera, potrošnja energije smanjena za 7 posto, dok je emisija ugljen dioksida (CO2) manja za čak 30 posto.
Kako bi ovo postigla, jedan od koraka je bio potez Vlade Danske koja je preduzela ozbiljne mjere u domenu razvoja tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije. Bosna i Hercegovina je daleko od ovih brojki. Postavlja se pitanje zašto?
“Zbog zastarjele tehnologije gradnje i loše izolacije objekata, te još uvijek nedovoljno razvijene svijesti o energijskoj efikasnosti u prosjeku se troši dva puta više energije nego u EU. Međutim, u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine energijski zaokret je već započeo, ali za sistemsko rješenje, potrebna je podrška bh. vlasti sa svih nivoa vlasti”, istakli su stručnjaci iz BEEP-a – Bosnia Energy Efficiency Project.
Mnogi gradovi u Evropskoj uniji prepoznali su korist korištenja obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisija CO2, kao i finansijske uštede, a koje pritom ne narušavaju uslove rada i života. Ako pogledamo prirodne resurse Bosne i Hercegovine jasno je da naša zemlja ima velike energijske potencijale, međutim kako bi se bar malo približila ovim gradovima, naša država još uvijek mora vrijedno raditi na ispunjavanju obaveza iz Sporazuma energetske zajednice, kojim se obvezala na implementiranje direktive EU iz oblasti energijske efikasnosti.
