amazon
Foto: David Paul Morris/Bloomberg

Amazon, osmi najveći privatni poslodavac na svijetu, s godišnjim rastom broja zaposlenih od 40 posto, najavio je novi val zapošljavanja, gradnju novog (sekundarnog) američkog sjedišta, putem kojeg će svojoj radnoj snazi dodati još 50 hiljada zaposlenih. Ovih se dana našao pod paljbom zbog uništavanja radnih mjesta.

Amazonov rast ima visoku cijenu i nju ne plaća samo Amazon. Kompanija koju od osnivanja vodi Jeff Bezos, kontraverzni preduzetnik i vizionar maloprodaje koji je preuzimanjem Washington Posta ušao i duboko u teritorij trgovanja utjecajem, odavno je prepoznata kao terminator među konkurentima. Kada Amazonu neko zasmeta, velika je vjerovatnost da će biti istisnut ili progutan.

Odnos sa Alibabom

Usprkos svemu, u globalnim razmjerima Amazon drži mali udio tržišta maloprodaje. Kompanija ne može istisnuti ni progutati Alibabu, kinesku kopiju Amazona, čiji je osnivač i šef Jack Ma od početka biznis okrenuo najširem tržištu, pa prodaje sve (Amazon je, ko se još sjeća, započeo kao knjižara), a polazište mu je Kina. Amazonova dionica ove je godine u odnosu na prošlu porasla 57 posto, vrijednost Alibabine se udvostručila. Kako to da su sindikati i “teoretičari rada” ovih dana uperili prst prema Amazonu kao ubojici radnih mjesta? Problem je u definiciji “radnog mjesta”.

Amazon će i ubuduće biti najveći i najbrže rastući poslodavac, ali sve veći broj radnih mjesta otvarat će se isključivo robotima. Analiza koju je nedavno objavio Quartz jasno pokazuje da će se broj zaposlenih ljudi u velikoj maloprodaji (ne samo u Amazonu nego i u njegovim velikim globalnim konkurentima), počevši s ovom godinom, godišnje smanjivati za otprilike jedan posto. To se čini malom brojkom, ali riječ je o 170.000 ljudskih radnih mjesta i o prvom godišnjem padu broja zaposlenih (ljudi) od 2009. godine. Amazonov ogroman rast potrebe za radnom snagom neće biti dovoljan da pokrije gubitak ljudskih radnih mjesta u industriji.

Amazon je ove godine u svoju radnu snagu uključio 55.000 robota i očekuje se da će se stopa rasta njihove zaposlenosti dramatično povećavati. Kompanija je objavila da je na popisu zaposlenih na kraju 2016. imala 45.000 robota, ali da je tokom prve polovine ove godine uposlila još njih 35.000, a da će do kraja godine njihov ukupan broj porasti za još 40.000, na ukupno 120.000. To je povećanje robotske radne snage za 75.000 radnih jedinica u jednoj godini. Roboti su inicijalno visok trošak, ali rade 24 sata na dan, ne traže plaću i ne odlaze na odmor ni na bolovanja.

Autorsko pravo

Ključ rasta vrijednosti Amazona na tržištu skriva se upravo u pionirskim koracima kompanija na području umjetne inteligencije i automatizacije poslovanja. Kompanija je objavila da će povećati svoja ulaganja u razvoj (i primjenu) robotike, a prema procjenama, udio robota u Amazonovoj radnoj snazi već do kraja ove godine mogao bi se popeti na petinu.

Do kraja godine, prema procjenama američke Federacije maloprodajnih kompanija, ukupni prihodi od prodaje u sektoru porast će oko četiri posto. Usmjeri li se ta statistika prema internet prodaji, godišnja stopa rasta prihoda penje se na deset posto. U tom rastu udio Amazonova američkog biznisa doseže čak 35 posto, a analitika Wall Streeta već je izbacila podatak da će samo ta kompanije do kraja ove godine dosegnuti 51 posto ukupne američke internet maloprodaje.

U širem kontekstu to znači da će samo Amazonu pripasti “autorsko pravo” za 20 posto rasta maloprodaje u SAD-u. U toj priči, međutim, sve je manje mjesta za ljude koje povezujemo s biznisom trgovanja. I priča nije samo Amazonova, ni samo američka. Prva potpuno automatizirana trgovina otvorena je lani u švedskom gradu Vikenu (4200 stanovnika), nije je otvorio nijedan od velikih Amazonovih konkurenata, nego Robert Ilijason, lokalni informatički štreber. Ove je godine takvu trgovinu mješovitom robom Amazon otvorio u Seattleu, gdje je sjedište kompanije. I Ilijason i Amazon, koji je ove godine preuzimanjem Whole Foodsa, ušao i u biznis s “pravim” trgovinama, ali i sva njihova konkurencija danas planiraju nove robotizirane trgovine.

PREKOViktor Vresnik
IZVORJutarnji list
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here