Ukoliko bi se realizirale inicijative za izmjenu propisa u okviru Zakona o doprinosima, a koje su usvojene i u Federalnom parlamentu odobrene u drugoj polovini ove godine, u smislu da ugovor o djelu kakav postoji u važećem Zakonu, praktično uopće više kao takav specifičan oblik rada i sa obavezama koje su propisane za njegov obračun neće postojati – očekivani efekt bi prvenstveno doprinio budžetu Federacije BiH i kantona, podrazumijevao bi svojevrstan stimulans za poslodavce da zaposlenike primaju u radni odnos, a poseban efekt će imati u javnom sektoru te bi zaposleni po ugovoru o djelu u svakom slučaju sada trebali imati veća prava.
Važeći Zakon
Prema važećem Zakonu o doprinosima, zaključivanjem ugovora o djelu poslodavac je u obavezi da prilikom isplate ugovorene naknade obračunava i uplati doprinose za zdravstveno osiguranje po stopi četiri posto i PIO osiguranje po stopi šest posto. Osim ovih propisanih doprinosa za obavezna osiguranja iz osnova radnog odnosa, poslodavci su doprinose za ostala obavezna osiguranja koja nisu vezana za radni odnos plaćali u skladu sa većim brojem različito reguliranih kantonalnih propisa. Dok su poslodavci u svakom slučaju opterećeni izuzetno visokim stopama doprinosa propisanih važećim Zakonom, izvršilac ugovora o djelu bez obzira da li je zaposlena ili nezaposlena osoba, a budući da je angažiran van radnog odnosa, od uplaćenih doprinosa nije imao nikakvu korist.
Porezna uprava FBiH već nekoliko godina upozorava da poslodavci u velikom broju slučajeva angažiraju radnike po osnovu ugovora o djelu kako bi izbjegli njihovo zapošljavanje po osnovu ugovora o radu te da je potrebno pooštriti sankcije u slučajevima kada se angažiraju radnici po osnovu ugovora o djelu umjesto da se zaključuju ugovori o radu.
“Za obavljanje istog posla po osnovu ugovora o djelu poslodavci plaćaju poreze, doprinose i naknade po stopi u iznosu od 23 posto. Kod zaključivanja ugovora o radu plaćaju se doprinosi po stopi u iznosu od 70 posto”, rekli su za Business magazine iz Porezne uprave FBiH, pojašnjavajući motiviranost poslodavaca za zloupotrebom ove vrste ugovora.
Tako se nerijetko dešava da zbog niže stope doprinosa koju plaćaju za radnike po osnovu ugovora o djelu, poslodavci pribjegavaju da ugovor o djelu koriste kao “zgodnu alternativu” ugovora o radu.
“Zloupotreba angažiranja radnika po osnovu ugovora o djelu samo je jedan u nizu uzročnika sive ekonomije koja bi se u što skorije vrijeme morala eliminirati, odnosno svesti na najmanju mjeru. Zbog toga je Porezna uprava FBiH uputila inicijativu da se izvrši izmjena propisa u smislu da se poveća stopa oporezivanja dohotka po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu te da se pooštre sankcije u slučajevima kada se angažiraju radnici po osnovu ugovora o djelu, umjesto da se zaključuju ugovori o radu”, dodali su iz Uprave.
Javni sektor
Nacrtom zakona o doprinosima visina doprinosa izjednačava se sa njihovom visinom za primanja od nesamostalnog rada. Ugovori o djelu bit će oporezovani kao i plaća u cilju većeg zapošljavanja.
Predviđeno je povećanje stopa obaveznih doprinosa sa sadašnjih šest i četiri posto, a osnovica za obračun doprinosa bit će svako pojedinačno primanje. Tako ukoliko je za ugovor o djelu angažirana osoba koja nigdje drugo ne radi na osnovu ugovora o radu, stopa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na teret obveznika doprinosa iznosit će 18,5 posto. Također, ukoliko osoba nije zaposlena nigdje drugo po osnovu ugovora o radu, propisana je stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje iz osnovice od 13,5 posto.
U slučaju da je osoba već zaposlena negdje drugo po osnovu ugovora o radu, onda se obračunava samo 18,5 posto stope za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.
Ukupni doprinosi iznosit će ukupno 33 posto, te će na taj način biti izbjegnuti brojni ugovori o djelu koji su u praksi trebali imali karakter redovnog radnog odnosa uz zapošljavanje radnika.
Shodno tome, očekivani direktni efekt je porast naplate doprinosa po ovom osnovu, te će ovi prihodi pomoći u pretpostavkama za održivost vanbudžetskih fondova – piše u Nacrtu zakona koji su usvojili federalni parlamentarci.
Poslodavaci praktično neće imati nikakve benefite. Iako se radi o povećanim stopama doprinosa, čime je analogno predviđeno dodatno opterećenje za poslodavce, očekivani indirektni efekt je stimuliranje poslodavaca za prijem osoba u radni odnos.
“Pomenute izmjene podržavamo i smatramo da će stimulirati poslodavce da zaključuju ugovore na određeno ili neodređeno vrijeme, ovisno o obimu posla, jer se u osnovi radi o istom opterećenju za njih i po osnovu ugovora na određeno ili neodređeno vrijeme ili pak ugovora o djelu, a s druge strane i radnik će biti stimuliran da taj posao obavi na najbolji mogući način“, rečeno je za Business magazine iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Zanimljivo je da uprkos predviđenom povećanju doprinosa u ovom slučaju, privatni sektor ne negoduje.
“Po ugovorima o djelu i autorskim ugovorima bilo je puno zloupotreba u smislu da su bili poluga kojom se izbjegavao prijem u radni odnos, s obzirom na manje poreze i doprinose. Međutim, najviše zloupotreba u ovom kontekstu bilo je u javnom sektoru gdje ne postoji moratorij o zapošljavanju i gdje su ugovori o djelu veoma česti. Ideja da se ovi ugovori oporezuju u punom iznosu praktično će smanjiti zloupotrebe, jer će biti lakše dati ugovor na radu na određen period. U privatnom sektoru ugovora o djelu znatno je manje nego u javnim institucijama te smatram da će se efekti odnositi prvenstveno na javne institucije“, rekao je za Business magazine Adnan Smailbegović, predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH.
Ono što pritom također zanima svakog savjesnog poslodavca jeste da li će osiguranici po osnovu ugovora o djelu biti zdravstveno osigurani i sa evidetiranim radnim stažom.
Budući da za doprinose (za razliku od poreza) po definiciji postoji unaprijed određena namjena njihova trošenja, a trebao bi postojati i određeni odnos između visine uplaćenog iznosa i protuusluge koja se zauzvrat dobije – iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu da je takvo nešto logično. Direktor Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje Zijad Krnjić u izjavi za medije navodi da osobe kojima se uplati puni iznos doprinosa po automatizmu bi trebale imati i ta prava.
