Zvanični podaci ukazuju da je ovogodišnji izvoz krompira iz naše zemlje u EU na zanemarivom nivou. Iz BiH je u tekućoj godini za deset mjeseci na tržište EU izvezeno krompira u ukupnoj vrijednosti od 203.719 KM ili 944 tone krompira. To je za 696.831 KM ili blizu 3.200 tona krompira manje nego u istom periodu prošle godine.
S obzirom na to da je istovremeno iz EU uvezeno krompira u vrijednosti od 6,6 miliona KM ili 7.856 tona i manji je za 1.997.832 KM nego u istom periodu prošle godine, vanjskotrgovinska razmjena krompira sa EU rezultira deficitom od 6,4 miliona KM.
Odluka o izvozu krompira koja je donesena još 2015. godine, svojevremeno je zvučala kao vjetar u leđa bh. proizvođačima, posebno u kontekstu izvoza mladog krompira koji se ne može skladištiti. Pa, ipak, na mjesto otklonjene prepreke za izvoz ove povrtlarske kulture, došlo je ove godine do preklapanja niza negativnih efekata, što se na kraju odrazilo u izvoznim količinama.
Mraz u aprilu
„Za evidentni pad izvoza mladog krompira koji se sadi vrlo rano tako da završava vegetaciju prije početka ekstremno visokih temperatura, postoji više razloga, a to su prije svega bili nepovoljni agroekološki uvjeti ekstremnog mraza, a jedan od velikih problema bila je i cijena koja je ove godine bila izrazito niska“, rekao je za Business magazine Mario Beus, šef Odjela za biljnu proizvodnju pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Iako je početak poljoprivredne sezone bio obećavajući, mraz i niske temperature zabilježene krajem aprila uništili su većinu zasada na području Ljubuškog.
“Imali već dobre najave, ali nam je nezapamćen mraz 22. aprila uništio rani krompir koji dolazi u prvih pet mjeseci, tako da doslovno nismo imali šta izvesti. Konkretno, u Ljubuškom uništeno je više od 60 posto zasada te je obim štete 3.000-4.000 tona krompira namijenjenog za izvoz u vrijednosti blizu 2,5 miliona KM “, rekao je za Business magazine Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca Zapadnohercegovačkog kantona.
Kako kaže Brane Mastalo, predsjednika Udruženja povrtara RS, mraz nije jedini razlog za pad izvoza te je u pitanju klasična računica prema kojoj se domaći krompir trgovcima u EU nije isplatio. Naime, kada su poljoprivrednici mladi krompir trebali vaditi iz zemlje i staviti ga na tržište, desio se mraz, a nedostatak količina robe analogno se reflektirao na cijene.
„U našoj zemlji su maloprodajne cijene mladog krompira oko 1,5 KM, a cijena u šestom mjesecu može spasti na 60 feninga. Međutim, kada u tom mjesecu nemamo šta kopati, to su velike štete od kojih se poljoprivrednici mogu teško oporaviti, a kada krompira u koji su poljoprivrednici mnogo uložili nedostaje, logično je da je njegova cijena veća. Rani krompir u EU se u trgovinama nudi po cijeni oko jednog eura ili dvije KM i građanima taj krompir nikada nije jeftin. Poljoprivrednici, međutim, krompir uvijek proizvode po niskim cijenama. Ljubuški krompir, recimo u Holandiji, otkupljuju od naših seljaka po cijeni od 12 eurocenti. Pa, ipak, prekupci i trgovci su ti koji formiraju maloprodajne cijene u trgovinama, kalkulišući u cijenu troškove prijevoza, visoke marže i sl. Divljanje cijena krompira na tržištu ne mogu objasniti“, rekao je Vukojević.
O špekulacijama u medijima da krompir iz BiH u zemljama EU nema mjesta jer te zemlje nemaju tradiciju kupovine proizvoda iz južne Evrope, a imaju visoke standarde i mogu sebi priuštiti i skuplje organske proizvode pa pomno gledaju da li neki proizvod dolazi iz Francuske ili iz BiH – Mastalo je ukratko prokomentirao da krompir proizveden u FBiH odgovara standardima i zahtjevima kupaca u EU, što potvrđuje činjenica da se već duži niz godina izvozi na ovo veoma zahtjevno tržište.
Kap u moru
Kada sagledamo razloge, nije ispravno zaključiti da je u ovom smislu propuštana velika šansa jer je BiH jedna od rijetkih trećih zemalja kojima je izvoz krompira u EU odobren.
“BiH je dobila dozvolu za izvoz mladog krompira u zemlje EU, a ta dozvola po pitanju količina nije ograničena. Što se tiče iskorištenosti dozvole postoji dosta prostora da se ta proizvodnja poveća ukoliko se nađe njena ekonomska isplativost”, rekao je Beus.
Poljoprivrednici su zahvalni na dozvoli i čekaju bolje vremenske uslove naredne godine.
“ Dozvola nam se isplatila, ali nismo imali robe koju bi izvezli. Samo godinu dana prije nego što je Hrvatska ušla u EU, na to tržište smo iz Ljubuškog izveli blizu 3.000 tona krompira. Da nismo dobili dozvolu za izvoz, doslovno bi ostali bez ikakvog tržišta“, rekao je Vukojević.
Država je pred vremenskim prilikama nemoćna, pa ipak, sredstva za pomoć poljoprivrednicima u ovim situacijama su nedostatna.
“Proglašeno je stanje elementarne nepogode i Općina Ljubuški izdvojila je neka sredstva kako bi nadoknadila štetu koju je mraz prouzrokovao poljoprivrednicima. Sredinom novembra je FBiH izdvojila 100.000 KM za našu općinu, ali taj iznos je „kap u moru““, dodao je Vukojević.
