Zimski turizam BiH tokom decembra prošle te januara i februara ove godine ostvario je dva poslijeratna rekorda po broju turističkih posjeta i po broju noćenja. Samo tokom ta tri mjeseca, našu zemlju posjetilo je blizu 185.000 turista, mahom stranih, a broj noćenja premašio je 384.000, što je ubjedljivo najviše nakon rata. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zimskom periodu od januara do marta 2016. godine, turisti su ostvarili 172.085 posjeta, što je više za 7,8 posto i 366.133 noćenja, što je više za 7,1 posto u odnosu na isti period 2015. godine. U strukturi noćenja stranih turista najviše su u prva tri mjeseca prošle godine ostvarili turisti iz Hrvatske (23,8 posto), Srbije (16,1 posto), Turske (7,7 posto), Slovenije (5,6 posto) i Italije (četiri posto) što je ukupno 57,2 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 42,8 posto noćenja.
Trend rasta nastavljen je i u ovoj godini pa su u periodu januar –mart 2017. godine turisti ostvarili 186.881 posjetu, što je više za 8,6 posto i 402.553 noćenja, što je više za 9,9 posto u odnosu na isti period 2016. godine. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (27,6 posto), Srbije (15 posto), Slovenije (6,3 posto), Turske (5,3 posto), UAE (4,5 posto) i Italije (četiri posto), što je ukupno 62,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 37,3 posto noćenja. Iako ljeti bilježimo više posjeta nego u zimskim mjesecima, turistička industrija BiH može se pohvaliti balansom zimskog i ljetnog turizma, dok je evidentno blago unapređenje turističke ponude zimi.
Testiranja transporta
Ljubitelji skijanja koji su prošle godine posjećivali Bjelašnicu, žalili su se na staru trosjednu žičaru i lift koji je išao od međustanice do vrha planine, kada nije bio u kvaru. To je uveliko narušavalo sliku ovog nekada omiljenog olimpijskog zimskog kompleksa udaljenog samo 32 kilometra od centra Sarajeva. Kapitalni projekt kojim će Bjelašnica ove sezone zablistati kao moderni skijaški i zimski centar od velikog turističkog i ekonomskog značaja podrazumijevao je zamjenu dotrajalog trosjeda novim šestosjednim vertikalnim kabinskim transportom i umjesto starog lifta postavljene četverosjedne žičare sa 21 korpom i kapacitetom 500-600 skijaša u jednom radnom satu, a koji će ići od Babinog dola do međustanice brzinom od šest kilometara na sat. Projekt koji je pokrenut na ovoj olimpijskoj planini vrijedan je 16 miliona KM, a sredstva su osigurali Vlada i Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo.
“Radovi na instalacijama su završeni. Sve je urađeno u okviru roka. Poslije testiranja i nakon što dobijemo atest počinjemo raditi”, rekao je Midhat Hubijar, direktor ZOI’84, firme koja upravlja Olimpijskim kompleksom Bjelašnica. Dok se radi testiranje, na Bjelašnici su položene i cijevi za vještačko osnježivanje, čiji je nedostatak predstavljao svojevrstan turistički hendikep.
“Na Bjelašnici će se skijati u odličnim uvjetima do kraja aprila, a od ove sezone u funkciji će biti i vještačko osnježivanje centralne spust staze i Kolijevke. Imat ćemo modernu akumulaciju sa 40.000 metara kubnih vode koju će crpiti 37 topova za umjetni snijeg. Sasvim dovoljno da pokrijemo sezonu, vjerujemo, najmanje pet mjeseci”, dodao je Hubijar, ističući da prvi put skijaška sezona neće zavisiti od snježnih padavina.
Na stazama će tako biti 30 novih i sedam starih snježnih topova, a uz novu tehnologiju Bjelašnica će biti pod bijelim pokrivačem u roku od 48 sati. Plan za narednu godinu je stavljanje u funkciju restorana koji se nalazi na vrhu Bjelašnice, a do kojeg je nemoguće doći bez adekvatnog transporta, kao i širenje trasa i probijanje novih staza. Pa, ipak, upitno je da li će mnogi koji su zbog loše infrastrukture na Bjelašnici radije posjećivali Olimpijski centar Jahorina, čija je infrastruktura na mnogo većem nivou, iako često nedostaje snijega pa skijaši na lošim stazama od kamenje uništavaju skije – ovaj put ići na “moderniju i osnježenu” Bjelašnicu.
Spust pa etno kući
Rostovo je bilo u žiži javnosti 1984. godine kada je tamo otvoren sportsko-rekreacioni centar za potrebe Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Skijalište Rostovo smješteno je desetak kilometara od Bugojna i idealno je za početnike s obzirom na to da se tu nalaze dvije mekane staze dužine 600 i 800 metara smještene na visini od 1.160 metara.
“Pripremamo staze našim planskim održavanjem jer mi imamo travnatu stazu koja je dobra i nije opasna. Rezervacija već imamo, to su uglavnom turisti iz Hrvatske i vjerujemo da je pred nama dobra sezona. Pošto smo jedini ovdje na Rastovu, imamo manje podrške nego ostali centri. Više se forsira Vlašić koji, istina, ima više objekata i bolju stazu. Nemamo toliko jaku lokalnu i kantonalnu podršku i zaista nam je njihova podrška potrebna jer imamo potencijal koji možemo iskoristiti zbog povoljne klime na ovoj nadmorskoj visini”, kazao je voditelj Ski- centra Rostovo Rusmir Kurbegović.
U sklopu Ski- centra nalaze se hotel Rostovo i Etno selo Babići, kojeće i ove godine kao posebnu atrakciju ponuditi smještaj u autentičnim kućama sa raznim znamenitostima iz starih vremena.
Dodatnu vrijednost ove ćegodine ponuditi i Kupres koji postaje sve zanimljivija turistička destinacija. Obogaćivanje zimske ponude na Kupreškoj visoravni na nadmorskoj visini od oko 1.300 metaraove sezone tiče se novih sadržaja u okviru Ski- centra Stožer – Vrana. Snow park Kupres pružit će skijalište, baby stazu, malu staza, stazu za snow tubing, ludi tobogan, klizalište te poseban zimski grad. Ono što je također značajno jeste projekt obilježavanja prometnica i ostalih bitnih lokacijana području kojim gospodari Šumarija Kupres, a projektom su obuhvaćene šumske prometnice, turističke lokacije, naseljena mjesta, spomen- obilježja, izvorišta vode, planinski masivi, nekropole stećaka, krški fenomeni i ostali objekti bitniza lokalnu zajednicu. Predviđeno je da se postavi ukupno 280 putokaza, a vrijednost projekta iznosi oko 15.000 KM.
Presporo za 86 miliona
Zimski centri u RS već uveliko se pripremaju za zimsku turističku sezonu 2017/2018. koja je pred nama.
“Kao pozitivan primjer po pitanju infrastrukture svakako bismo izdvojili Jahorinu. Na Jahorini su u toku najveći građevinski radovi od Zimske olimpijade 1984. godine. Skijaške staze uređuju se po FIS standardima, obnavljaju saobraćajnice, rješava problem parkinga, gradi novo jezero i priprema vještačko osnježivanje. Same investicije Vlade RS na Jahorini premašile su 86 miliona KM”, rekli su za Business magazine iz Turističkog udruženja RS.
Pa, ipak, na ovoj najatraktivnijoj zimskoj destinaciji u RS još uvijek traju radovi i već sada je jasno da se kasno ušlo u realizaciju projekta. Također, na Jahorini su za sezonu 2017/2018. predviđene mnogo skuplje karte. Sezonska karta tokom radnih dana skuplja je za 200 KM za odrasle i košta 500 KM, a sezonska karta za sve dane u sedmici skuplja je za 180 KM i košta 900 KM.
Sa povećanjem cijena i eventualno slabim padavinama, za Jahorinu sa više od 20 kilometara uređenih staza za alpsko skijanje povezanih sa dva moderna šestosjeda, tri dvosjeda, četiri ski –lifta kao i baby lifta ukupnog kapaciteta blizu 13.000 skijaša na sat -ovo bi mogla biti i loša godina. Naime, uprkos solidnoj infrastrukturi, planini često nedostaje snijeg, odnosno topovi za osnježivanje koji bi, prema procjenama, skijašku sezonu na ovoj planini produžiti sa 60 čak na 130 dana.
Pominjući standardne sadržaje koji se turistima nude tokom boravka u ski -centrima često zaboravljamo važnost dopunskih sadržajakoji doprinose i produženju same sezonu. Praksa iz zemalja u regionu pokazala je da bogati sadržajni programi tokom novogodišnjih praznika privlače veliki broj turista i stavljaju baš tu destinaciju u fokus pažnje.
“Izuzetno nam je drago da iz godine u godinu destinacije u RS rade na kvalitetu programa i sadržaja kako bi privukle što veći broj turista. Kao pozitivan primjer navodimo Grad Banju Luku koji će ove godine, pored tradicionalnog Zimzograda u okviru kojeg će biti realiziran bogat program, biti domaćin i nekih od najznačajnijih imena regionalne muzičke scene. Kao rezultat ovakvog programa, Banja Luka već gotovo dva mjeseca prije novogodišnjih praznika ima popunjene smještajne kapacitete, što je za turističku privredu više nego pozitivno”, rekli su za Business magazine iz Turističkog udruženja RS.
