Poslanici i delegati Parlamenta FBiH uskoro bi se trebali očitovati o Prijedlogu zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH, a kojim bi trebalo da se otkloni neusklađenost postojećeg propisa u oblasti računovodstva i revizije sa odgovarajućom regulativom EU. Pa, ipak, nakon što se na sjednici Federalnog parlamenta krajem septembra nije ni „doguralo“ do usvajanja dnevnog reda u koji je Prijedlog bio uvršten, zastupnici u Predstavničkom domu podnijeli su popriličan broj amandmana na tekst Prijedloga, od kojih se njih nekoliko odnosilo na odredbe po kojima su novi “pragovi” za razvrstavanje privrednih društava značajno podignuti u odnosu na dosadašnje, a što se u najkraćem svodi na to da će se dosadašnja srednja preduzeća ubuduće smatrati malim preduzećima i samim tim prestati biti obveznici revizije. Prihvatljivostizuzimanja srednjih preduzeća iz obaveznosti revizije kao najbitnija promjena u Prijedlogu, bit će problematizirana u narednom periodu u kontekstu da li će takva odredba novog zakonskog rješenja unaprijediti sistem korporativnog finansijskog izvještavanja u FBiH, te kao takva imati pozitivan utjecaj na sve privredne subjekte, državne organe i institucije, kao i na strane i domaće investitore.
Svjetski prag
Osim uvođenja kategorije mikro pravnih lica, za koje je predviđeno da pravila za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja budu pojednostavljena, najbitnija promjena u Prijedlogu zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH je podizanje praga za razvrstavanje srednjih preduzeća koja prema Prijedlogu ulaze u ovu kategoriju ako na dan sastavljanja finansijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od sljedećih uslova: prosječan broj zaposlenih u toku godine je do 249, prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi do 20 miliona KM i ukupan godišnji prihod iznosi do 40 miliona KM. Poređenja radi, važeći Zakon propisivao je za kategoriju srednjih preduzeća da na dan sastavljanja finansijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od sljedećih uvjeta: prosječan broj uposlenih tokom godine do 250, da na kraju poslovne godine imaju milion KM prosječne vrijednosti poslovne imovine, a da njihov ukupan godišnji prihod iznosi do osam miliona KM.
Podizanje graničnih vrijednosti kriterija podrazumijeva da bi dosadašnja srednja preduzeća definirana novim zakonom prešla u kategoriju malih preduzeća, čime njihovi finansijski i konsolidovani finansijski izvještaji ne bi podlijegali obaveznoj reviziji te bi se obveznicima revizije, osim tzv.subjekata od javnog interesa, ubuduće smatrale samo one kompanije koje su po dosadašnjim kriterijima potpadale u velike.
Sa obrazloženjem da su novi kriteriji još uvijek niži u odnosu na one u EU, kao i da nije prihvatljivo da se i “mala” preduzeća svrstaju u obveznike revizije, Vlada FBiH nije prihvatila amandmane zastupnika u Predstavničkom domu koji su se odnosili na odredbe relevantne na ne/obaveznost revizije. Preovladava mišljenje da bi se usvajanjem Prijedloga zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH, sa odredbom da dosadašnja srednja preduzeća pređu u kategoriju malih i prestanu biti obaveznici revizije, trebalo bar približiti praksama u EU.
„Prijedlog ima za cilj unapređenje sistema korporativnog finansijskog izvještavanja u FBiH, sa pozitivnim efektom na privredne subjekte i ostale institucije, kao i na investitore. Kriteriji za razvrstavanje pravnih lica u Prijedlogu zakona su i dalje dvostruko niži u odnosu na kriterije razvrstavanja pravnih lica propisane direktivama EU, jer se zakonodavac rukovodio ekonomskom snagom privrednih subjekata u FBiH, sa namjerom da se ti kriteriji postepeno prilagođavaju zakonodavstvu EU“, rekla je za Business magazine Mubera Kadrić, direktorica Centra za razvoj poduzetništva i poslove sa inozemstvom pri Privrednoj komori Kantona Sarajevo.
O pitanju rukovođenja ekonomskom snagom i prilagođavanju zakonodavstvu EU, stručno mišljenje potražili smo kod, koji je rekao da je „u ekonomskoj teoriji i praksi.
“Kreatori ekonomskih politika u BiH nastoje da pogoduju nekim privrednim subjektima i da im omoguće da potpuno legitimno iz legalnog sektora koji podrazumijeva eksternu reviziju finansijskih izvještaja, pređu u manje transparentan sektor u kojem neće nikome odgovarati za svoje finansijsko poslovanje.Inicijatori ove ideje imaju retrogradne i ekonomski ne utemeljene ideje potpuno suprotne ekonomskoj teoriji i praksi u razvijenom svijetu.Dakle, te promjene negativno bi utjecale na sistem korporativnogfinansijskog izvještavanja u FBiH i ne bi doprinijele povećanju budućih performansi preduzeća”, rekao je prof. Zijad Džafić sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli za Business magazine.
Manji trošak
Poslodavci,međutim, pozdravljaju odredbu prema kojoj bi unapređenje kvaliteta finansijskog izvještavanja trebalo biti postignuto prilagođavanjem računovodstvenih pravila ekonomskoj snazi i veličini pravnih lica, a posmatrajući ponuđeno rješenje sa aspekta troškova onih srednjih firmi koje su angažirale i plaćale eksterne revizore, ovo je dobra vijest jer one više ne bi imale ni tu obavezu ni taj trošak. Također, kada imamo u vidu da se eksterna revizija inače ne bi trebala tretirati samo kao zakonska obaveza, nego, prije svega, kao potreba – postavlja se pitanje koliko je to dobro i za njihov i za opći interes.
“Revizija je vlasnicima kapitala potrebna po njihovoj procjeni, za dioničarska društva je obaveza iz razloga disperzije vlasništva i disperzije interesa,a po potrebi je korisna i ukoliko firma treba potencijalne ulagače. Korporativno finansijsko izvještavanje kao sastavni dio korporativnog upravljanja služi, prije svega, firmi i podrazumijeva da firma usvaja standarde koji joj pomažu da poboljša poslovni rezultat, a upravo su izmjene sadržane u Prijedlogu zakona na tragu zahtjeva poslodavaca da se i izvještavanje kao i korporativno upravljanje učini efikasnijim na način da se izvještaji dostavljaju kome je to potrebno i kome će to stvarno koristiti, a ne da bude teret firmite da u okviru revizorskih kuća postoji tržišna ravnopravnost. Zakon o računovodstvu i reviziji netreba da propisivanjem nepotrebnih obaveza učini bh. firme neefikasnim. Dosadašnji kriteriji za razvrstavanje pravnih lica su nelogični, jer kategoriji srednjih preduzeća trebaju pripadati ona koja imaju daleko veće prihode, imovinu i broj uposlenih”, rekao je Šaban Rizvić iz Grupacija poslodavaca SBK pri Udruženju poslodavaca FBiH.
Mišljenja poslodavaca su uglavnom da ne postoji javni interes da se vrši obavezna revizija za preduzeća koja su po dosadašnjim kriterijima bila svrstana u kategoriju srednjih, kojima Prijedlog omogućava ravnopravan položaj na tržištu sa drugim takvim preduzećima u BiH, te preduzećima iz okruženja i zemalja EU, koji ne moraju da plaćaju troškove revizije.
“Konkretno za Artisan kao obvezniku izrade i podnošenja revizorskih izvještaja, oni služe da se vidi da li je slika preduzeća, njegovog poslovanja, realna, tačna i sveobuhvatna te da bi se ukazalo na eventualne propuste u vođenju poslovnih knjiga i izradi finansijskih izvještaja. Informacije koje nude finansijski izvještaji služe za donošenje bitnih poslovnih odluka i politika, kako za ulaganje tako i za planiranje povećanja proizvodnje.Pa, ipak, izostanak revizorske funkcije u smislu provjere, kontrole i davanja mišljenja po pitanju finansijskih izvještaja koje je uradilo ovlašteno lice (certificirani računovođa), ne mora sam po sebi biti relevantan za donošenje bitnih finansijskih i poslovnih odluka i politika. Na dostavljanju važećih revizorskih izvještaja uglavnom insistiraju investitori i banke kada su u pitanju kreditna i druga ulaganja, ali se u principu oni ne traže iako nije višak ako postoje i ako se dostavljaju. Izmjenom klasifikacije preduzeća po novom zakonu, jedino mogu biti oštećene revizorske kuće, koje bi time mogle izgubiti postojeće klijente”, rekao je za Business magazineMuris Krličević, šef računovodstva i finansijaArtisana.
Poslodavcima ide u prilog smanjenje troškova po ovom pitanju, ali su gledajući širu sliku, neki nesigurni u apsolutnu ispravnost ovog rješenja.
“Prijedlog zakona će sigurno smanjiti troškove poslovanja srednjih preduzeća, ali će u istoj mjeri dovesti do smanjenja obima posla kod revizorskih kuća i do smanjenja objektivne i kvalitetne procjene budućih perfomasi preduzeća. Mišljenja sam da treba još jednom razmotriti ovaj dio Prijedloga zakona i naći neki objektivni zajednički imenitelj po ovom pitanju”, rekao je direktor Privredne komora Tuzlanskog kantona Nedret Kikanović.
Budući da je trenutno u BiH registrovano više od 90 posto firmi u kategoriji malih preduzeća, a procjena je da će između 85-90 posto „otići“ u kategoriju mikro, čime će se smanjiti broj obveznika revizije finansijskih izvještaja, te da doslovno možemo poimenice nabrojati mali broj preduzeća u FBiH koji bi prema Prijedlogu trebali bili obaveznici revizije – neminovno bi došlo do značajnog smanjenja tržišta revizorskih društava, odnosno obima usluga koje vrše revizorske kuće, s obzirom na to da kod nas, nažalost, eksterne revizore najčešće angažiraju samo oni subjekti koji imaju tu zakonsku obavezu. Revizori negoduju i u prvi plan stavljaju interese države i zaposlenika.
“Izmjene u Zakonu ne doprinose unaprjeđenju finansijskog izvještavanja budući da u BiH najveći broj preuzeća spada u mikro, mala i srednja te samim tim sve te firme ostaju bez nezavisnog pregleda finansijskog izvještaja i time njihovi finansijski izvještaji ostaju u domenu subjektivne primjene i njihova kvaliteta može biti upitna, te može doći do povećanog obima prevarnog finansijskog izvještavanja od strane firmi, a radi ostvarivanja koristi”, rekli su za Business magazine iz Revizorske komora FBiH.
