Bank of America Corporation jedna je od najvećih banaka u području komercijalnog bankartsva, sa sjedištem u gradu Charlotte, North Carolina. Druga po veličini aktive banka u Americi, 2016. godine bila je i 26. najveća po prihodu, a te iste godine kotirala je na 11. mjestu Forbesove liste najvrjednijih kompanija na svijetu. Najveći segment u kojem banka posluje je upravo segment komercijalnog bankarstva koji ima više od 4.600 finansijskih centara i 15.900 bankomata. Zarada po dionici u prvom kvartalu 2017. godine iznosi 0,41 dolara, što je za 0.06 dolara više od očekivanja analitičara, koji su očekivali razinu od 0,35 dolara. U istom periodu prethodne godine zarada po dionici iznosila je 0,21 dolar te je u 2017. godini viša za 95,23 posto. Prihodi u prvom kvartalu 2017. godine iznosili su 22,2 milijarde dolara, što je za 590 miliona dolara više od očekivanja analitičara koji su prognozirali nivo prihoda od 21,61 milijardi doolara. Prihodi su u istom periodu prethodne godine iznosili 20,9 milijardi dolara te su u 2017. godini viši za 6,22 posto tj. za 1,3 milijarde dolara. Dionica je u posljednjih 12 mjeseci u dobitku od oko 61 posto. Banka je u drugom tromjesečju u odnosu na godinu dana ranije, usljed većih kamatnih stopa ostvarila 10 odsto veću zaradu. U drugom tromjesečju zaradila je 5,27 milijardi dolara, odnosno 49 centi po dionici, u poređenju sa 4,78 milijardi dolara, ili 43 centa po akciji, u drugom tromjesečju 2016. godine. Kao i njeni konkurenti, profitrala je od povećanja kamatnih stopa.
Bank of America imala je u drugom tromjesečju 10,99 milijardi dolara neto prihoda od kamata, što je devet odsto više nego prije godinu dana. Uprkos umjerenom ekomskom rastu, proteklo tromjesečje bilo je jedno od najjačih u historiji banke. Danas banka ima više od 208.000 zaposlenika, a na CEO poziciji je Brian Moynihan.
Italijanski imigrant
Kultni film Frank Capre It’s a wonderful life koji je još 1946. godine ispričao sagu o biznismenu George Baileyu dobrim dijelom je istinita priča. Lik Baileya umnogome je inspiriran životom Amedea Gianninija. Upravo ovaj italijanski imigrant je početkom 20. stoljeća u Americi osnovao jednu od najznačajnijih banaka. U svijetu biznisa i ekonomije ostao je upamćen kao čovjek koji je kredite i bankovna investiranja omogućio i prosječnim ljudima iz radničke klase. Sa samo 14 godina Giannini je napustio školu i sa očuhom radio u poljoprivrednoj proizvodnji kao trgovački posrednik. Do 30. godine stekao je solidan kapital, te mu se priključivanje jednoj maloj banci u Kaliforniji koja je nosila ime Columbus Savings&Loan Society činilo kao dobro rješenje. Radeći za ovu banku, Giannini je shvatio da niko u Americi ne odobrava kredite ljudima iz radničkih porodica. Upravo je radnička klasa bila okosnica američkog društva na početku 20. stoljeća. Krediti su davani isključivo bogatašima koji su radili na sopstvenim velikim projektima. Giannini je bez uspjeha pokušavao da nadređenima u svojoj kompaniji da do znanja činjenicu da kredite treba davati i “običnom narodu”. Uprkos njegovim savjetima i molbama, Columbus banka nije imala sluha ili jednostavno nije željela da rizikuje.
Razočaran, ali ne i obeshrabren, on je sa početnim kapitalom od oko 150.000 dolara 1904. godine pokrenuo sopstvenu banku. Osnovni cilj bio mu je da omogući pozajmice ljudima koji su činili većinu stanovništva. Bar prekoputa njegove već bivše firme bilo je adekvatno mjesto za prostorije nove banke. Italijansko porijeklo osnivača bilo je presudno da nova banka dobije ime. Novoosnovana Bank of Italy angažirala je bivšeg barmena kao asistenta i Giannini je počeo sa radom. Ovo je ujedno bila i prva banka koja je o svojim klijentima sudila po karakteru, a ne po kapitalu.
Giannini je kredite davao onim ljudima koje je ocijenio kao poštene, a ovakva politika ubrzo je privukla mnoge klijente pa je banka do početka dvadesetih godina postala jedna od tri najveće i najperspektivnije banke u Americi. Konkurenciji i dalje nije bilo jasno kako je Amadeo uspijevao u svojoj misiji. Presudni momenat, po mnogima, bio je događaj iz 1906. godine. Razorni zemljotres pogodio je San Francisco i gotovo osamdeset posto grada bilo je ruinirano. Giannini je lično ušetao u ruševine banke i uspio da spasi gotovo sve do posljednje pare, a u kamionu za smeće je kamufliran novac prebacio na sigurno mjesto. Strah od novog zemljotresa još se osjećao, kada je domišljati Giannini sa parama otišao do obale gdje je improvizirao banku. Uz pomoć dva bureta i daske napravio je pult na kom su se dijelili krediti za obnovu kuća stradalih u zemljotresu. Ostale banke u San Franciscu još uvijek nisu ni napravile uvid u štetu, a Giannini je uveliko krenuo sa radom. Mnoge stvari bile su izgubljene nakon zemljotresa. Banka je 1922. godine etablirana kao Bank of America and Italy, da bi već šest godina kasnije bila pripojena Bank of America, Los Angeles koja je bila pod žezlom Orra E. Monettea, nakon čega je nastao finansijski div kojim su upravljali Monette i Giannini. Do 1929. godine, banka je imala 453 bankarske kancelarije u Kaliforniji sa ukupnim sredstvima od oko 1,4 milijarde dolara i nešto kasnije je preimenovana u Bank of America.
Nova era
Nekoliko godina trebalo je uvjerili vlasnike restorana, trgovina i pružatelje raznih usluga da prihvate komadić kartona ili plastike kao sredstvo plaćanja, ali prednosti ovakvog načina poslovanja ubrzo su uočene. Bank of America je 1958. godine predstavila prvu bankovnu karticu nazvanu Bank Americard, a proizvod se ubrzo proširio i na Evropu. Akvizicijom Seattle-First National Bank 1983. godine, banka je doživjela ekspanziju van Kalifornije. Nakon što je krajem 80-ih zapala u teško stanje zbog nekvalitetnih kredita na tržištu Latinske Amerike, 1992. godine je već postala najveći dobitnik u novoj dekadi.
Svojevremeno je realizirala i najveću akviziciju u bankarskom svijetu kada je 1992. godine kupila Security Pacific Corporation i njegovu podružnicu Security Pacific National Bank te niz drugih banaka u državama Arizona, Idaho, Oregon i Washington. Uslijedila je akvizicija Continental Illinois National Bank and Trust Co. čikaške banke 1994. godine, a tri godine kasnije i Robertson Stephens investicione banke iz San Francisca za 540 miliona dolara.
Već tada je imala 4.800 filijala u 22 države i 570 milijardi kombinovane aktive. Tek nakon merdžera Bank of America i Nations Bank 1998. godine, stvorena je prva banka u SAD koja je imala filijale i na istočnoj i na zapadnoj obali. Već naredne godine banka je za 50 milijardi dolara izvršila akviziciju investicione banke Merrill Lynch čija je solventnost postala ugrožena nešto ranije kada je 2008. godine bankrotirala jedna od najvećih investicionih banaka Lehman Brothers. Javnosti je objelodanjeno da su Federalne rezerve izvršile pritisak na Bank of America da izvrši tu akviziciju, a ako su te tvrdnje tačne, jasno je da odlučivanje nije bilo na tržišnim kriterijima, a uplitanje države odnosno centralne banke u odluke jedne privatne institucije izvjesno. Bank of America je pritom platila 29 dolara u dionicama za svaku dionicu njujorške finansijske kompanije. Bank of America završila je te godine i preuzimanje Countrywide Financiala, hipotekarne banke koja je također posrnula pod teretom finansijske krize. Vrijednost te akvizicije iznosila je 2,5 milijardi dolara. Kako bi se riješila optužbi da je obmanjivala ulagače u vezi s vrijednosnicama osiguranim hipotekama, Bank of America se 2014. godine nagodila s američkim vlastima. Načelno je pristala platiti od 16 do 17 milijardi dolara. Tako je nadmašena rekordna 13 milijardi dolara “teška” nagodbu JPMorgan Chasea s Ministarstvom pravosuđa u vezi sa sličnim optužbama.
Senat odobrio 350 milijardi dolara za oporavak ekonomije
Američki Senat odobrio je 2009. godine deblokadu 350 milijardi dolara predviđenih planom za oporavak ekonomije. Najveća američka banka Bank of America dobila je 20 milijardi dolara iz vladinog paketa za spašavanje finansijskog tržišta u zemlji. Predstavnici Ministarstva finansija SAD su se sa tom bankom takođe dogovorili o garancijama za investicije u iznosu od 118 milijardi dolara koje je ova banka dala za preuzimanje propale banke Merrill Lynch. Država je obezbijedila toj banci novi kapital u iznosu od pomenutih 20 milijardi dolara zamjenom za prioritetne dionice američke banke, a novac je usmjeren iz vladinog spasonosnog paketa za stabilizaciju finansijskog sistema vrijednog 700 milijardi dolara, iz koga je za pomoć bankama i drugim finansijskim institucijama već prije toga iskorištena polovina sredstava. Radi se o istom novčanom iznosu pomoći koju je američka vlada obezbijedila godinu dana ranije banci Citigroup, koja se svojevremeno također našla u velikim problemima zbog globalne ekonomske krize i ulaganja u propale hipotekarne kredite na tržištu nekretnina.
Društveno osviješteni bankar
Osnivaču Bank of America Amadeu Gianniniju pripisuju se i pojedini uspjesi Disneya, Holywooda, kompanije HP i mnogih drugih. Jedan od impozantnih mostova Golden gate izgrađen je također uz pomoć novca iz Gianninijeve banke. Iako je mogao da bude jedan od najbogatijih ljudi u svijetu, ovaj poduzetnik je umro sa kapitalom od svega 500.000 dolara. Sav bonus koji je banka ostvarivala na svjetskoj berzi, Giannini je davao u humanitarne svrhe, a nekoliko miliona dolara poklonio je Kalifornijskom univerzitetu. Nikada nije želio da svoj dobar odnos sa radničkom klasom tek tako prekine.
