Zvaničnici Azerbejdžana, Turske i Gruzije pustili su u rad 826 kilometara dugačku željezničku prugu koja će povezivati tri zemlje i omogućiti prijevoz putnika i tereta između Kine i Evrope zaobilazeći Rusiju. Željeznička linija, koja uključuje i 105 kilometara nove pruge, imat će inicijalni kapacitet prijevoza milion putnika i 6,5 miliona tona robe godišnje. U budućnosti, željeznički Put svile mogao doseći kapacitet od čak 50 miliona tona robe godišnje. Tri zemlje već su povezane British Petroleumovim plinovodom koji spaja Baku, Tbilisi i Ceyhan, kao i naftovodom koji spaja Baku, Tbilisi i Erzurum, ali su trgovačke veze između Turske i Kavkaza ograničene, što nova željeznička linija nastoji promijeniti. Kroz Tursku prolazi 79 kilometara nove željeznice, kroz Gruziju 246, a kroz Azerbejdžan 504.
Željeznica koja spaja Baku, Tbilisi i Kars, grad na sjeveroistoku Turske, donijet će ekonomski podsticaj ovoj regiji, uvjereni su zvaničnici zemalja uključenih u projekat. Započinjući svoj put u azerbejdžanskoj prijestonici Bakuu, vozovi će se zaustavljati u glavnom gradu Gruzije, Tbilisiju, zatim će u gruzijskom gradu Akhalkalaki prelaziti na brzu prugu te završavati putovanje u Karsu. Sam lučki grad Alat, u kome je upriličena inauguracija nove željezničke linije, trebao bi postati najveća luka u regiji Kaspijskog mora, prema riječima azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Aliyeva te će time biti utrostručen kapacitet teretnih vozova koji će ovom prugom prevoziti 15 miliona tona robe godišnje nakon što prva faza programa širenja bude završena sredinom 2018. godine.
Ukupni troškovi projekta porasli su na više od milijarde dolara od prvobitno procijenjenih 400 miliona dolara, a većinu finansiranja pokrio je Naftni državni fond Azerbejdžana. Željeznička veza između Azerbejdžana i Gruzije modernizirana je u sklopu ovog projekta koji je predstavljen 2007. godine, a čiji završetak je od 2011. nekoliko puta odgađan. Nova željaznička veza smanjit će trajanje putovanja između Kine i Evrope na 15 dana, što je više nego dvostruko brže od morske veze te dvostruko jeftinije od cijene avioprijevoza.
Nova željeznička linija alternativa je postojećim željezničkim vezama kojima se teret od Azije do Evrope prevozi preko Rusije i Irana. Od Bakua će najprije krenuti teretni vozovi, dok će putnički zaživjeti iduće godine, uključujući i spavaće vozove koji će putnike prevoziti od Bakua do Istanbula. Inicijalno, ova željeznička pruga trebala je biti dovršena još 2010. godine, a potom 2012. ali je završetak radova prolongiran usljed sve većih troškova izgradnje. Uprkos naporima Azerbejdžana, Turske i Gruzije, projekat finansijski nisu podržali ni Svjetska banka, ni Azijska razvojna banka, a ni Evropska banka za obnovu i razvoj, jer je odlučeno da vozovi neće prolaziti kroz Armeniju, s kojom je Azerbejdžan u sukobu oko teritorije Nagorni Karabah, dok je Turska 1993. zatvorila svoju granicu s Armenijom u znak podrške Azerbejdžanu.
Upravo usljed zatvaranja granice između Turske i Armenije, 1993. godine pojavila se ideja o željezničkoj pruzi koja bi povezivala Baku, Tbilisi i Kars. Prve aktivnosti na njenoj implementaciji poduzete su tek 2007. godine, kada su lideri triju zemalja u Tbilisiju potpisali sporazum obavezujući se da će ideju provesti u stvarnost.
Regija južnog Kavkaza kojom nova željeznica prolazi nalazi se u samom srcu eurazijskog “superkontinenta”, koji se proteže od zapadne Evrope do istočne obale Kine i doživljava brzi razvoj. Riječ je o velikom tržištu koje se može pohvaliti sa 65 posto svjetske populacije, 75 posto energetskih izvora u svijetu te 40 posto svjetskog BDP-a. Kavkaska regija može biti sretna da ima Kinu na istoku, Tursku i Evropu na zapadu, Rusiju na sjeveru, a Iran, Bliski istok i Indiju na jugu. Željeznica koja povezuje Baku, Tbilisi i Kars u toj je slici stvari bila prijeko potrebni trgovinski koridor.
“Turska, Gruzija i Azerbejdžan će profitirati zahvaljujući efikasnijoj trasi, a drugi korisnici će profitirati zahvaljujući kraćem i sigurnijem tranzitnom pravcu”, ocijenio je Mahir Humbatov, istraživač iz Azerbejdžana koji je dvije knjige posvetio upravo ovoj željeznici.
