Prema podacima Centralne banke BiH, ukupan profit bosanskohecegovačkog bankarskog sektora u prvom polugodištu 2017. iznosi 215,2 miliona KM. Zaključno sa julom, depoziti u komercijalnim bankama dostigli su 18,6 milijardi KM, uz rast od 10,3 posto, a ukupan iznos plasiranih kredita (rast 6,4 posto), od čega se 11,1 posto odnosi na nekvalitetne kredite. Navedeni makroekonomski indikatori koji se odnose na poslovanje bh. komercijalnih banaka ukazuju na zaključak da je domaći bankarski sektor i dalje stabilan, bez naznaka bilo kakvih ozbiljnijih turbulencija. Koliko je takav utisak utemeljen, za Business magazine pojašnjava Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.
BM: Kakva je stabilnost bh. bankarskog sistema – ima li opasnosti od ponavljanja slučajeva poput Bobar banke i još nekih koje su propale prethodnih godina?
SOFTIĆ: Naš bankarski sektor je kapitaliziran iznad prosjeka – standard je 12 posto (zakonom propisana stopa adekvatnosti kapitala, op.a.), a on je kod nas oko 15 posto.
Sektor je likvidan – lani su komercijalne banke koje rade u BiH ostvarile profit veći od 200 miliona konvertibilnih maraka, što je vrlo zanačajna dobit.
I danas 85 posto njih pozitivno posluje, dvije-tri bilježe negativno poslovanje za prvo polugodište 2017. godine, ali rano je na osnovu toga zaključivati kakav će biti krajnji rezultat i da li se eventualno mogu ponoviti spomenuti scenariji – ja mislim da ne mogu!
BM: Prema logici stvari stabilnost bankarskog sektora trebala bi ukazivati i na stabilizaciju ekonomije u cjelini – u kojoj mjeri je ovdje to slučaj, odnosno kakva nam je ta šira, makroekonomska slika?
SOFTIĆ: Pa, makroekonomski pokazatlji ukazuju da imamo stabilnu situaciju. Naravno, ona je i dalje daleko od željene, ali bilježimo i dalje rast bruto društvenog proizvoda, industrijske proizvodnje, pokrivenosti uvoza izvozom – u prvom polugodištu ona je prešla 60 posto, naše devizne rezerve premašile su iznos od 10 milijardi KM…
Ono što je najvažnije, jeste da redovno servisiramo naš vanjski dug, a servisiramo ga zahvaljujući sistemu koji je usvojen preko indirektnog oprezivanja – prvo se izmiri vanjski dug pa tek onda entiteti dobiju iznose koji im pripadaju.
Agencija Stadard&Poor’s potvrdila je kreditni rejting BiH, a jedna od najznačajnijih karakteristika njihove analize bila je da Centralna banka, kroz Valutni odbor, daje doprinos makroekonomskoj stabilnosti i da uspijevamo održati servisiranje vanjskog duga – bez jedne ili obje te komponente sigurno je da bi došlo do pomjeranja našeg kreditnog rejtinga naniže…
BM: Sudeći prema navedenim i drugim makroekonomskim pokazateljima, situacija uopće nije toliko loša kakvom se često prikazuje u javnosti, kojoj se svako malo plasiraju crne prognoze o bankrotu države ili nekog od njenih entiteta?
SOFTIĆ: Realni pokazatelji ukazuju da nema govora o takvim prognozama i pričama da smo blizu bankrota.
Dovoljan su pokazatelj industrijska proizvodnja i BDP, koji su, kao što rekoh, daleko od željenih, ali i dalje na pozitivnom smjeru. Mi nismo u recesiji!
Čak imamo i pad nezaposlenosti, a kao značajan pokazatelj treba spomenuti i pad nekvalitetnih kredita.
Bankarski sektor je vrlo dobro kapitaliziran i visoko likvidan, tako da postoje predispozicije da možemo napraviti iskorak ka naprijed, a ne ka lošijem. Ono što je možda u tom konekstu za nas možda najznačajnija stvar, jeste da podržimo vlade da odlučnije uđu u reforme. Centralna banka sa svoje strane tome daje najbolji doprinos, ali sada i drugi čimbenici trebaju dati svoj doprinos da bi se unaprijedio ambijent poslovanja u BiH.
Postoji još jedna indikativna činjenica, a to su doznake iz inostranstva, koje za prvih šest mjeseci ove godine iznose 1,2 milijarde KM, a u prošloj su iznosile 2,4 milijarde KM i značajno, sa nešto više od osam posto, utiču na naš BDP, a s druge strane imaju značajan uticaj na životni standard stanovništva. Tih 2,4 milijardi KM su velika sredstva i mi zajedno sa drugim državnim subjektima radimo na tome da taj novac probamo usmjeriti u razvoj, odnosno u investicije, a ne samo u potrošnju, tražeći najbolji način da ta sredstva iskoristimo primjenjujući najbolje svjetske prakse.
BM: To svakako podrazumijeva i aktivnije kreditiranje privrede. Kako stoje stvari na tom planu? Kakvi su efekti pokušaja CBBiH da uvođenjem negativne stope na depozite iznad obavezne rezerve stimuliraju banke da višak svojih sredstava usmjere u kreditiranje privrednika?
SOFTIĆ: Banke su privatne organizacije i one ne žele da rizikuju više nego što njihove politike rizika dozvoljavaju. No, ono što je značajno, jeste da mi u prvom kvartalu, a možda i polugodištu, imamo rast kreditnih aktivnosti u BiH – negdje je taj rast čak i veći u privredi u odnosu na stanovništvo.
Da li je to posljedica mjera koje je poduzela CBBiH ili poslovnih politika samih komercijalnih banaka ne može se sa sigurnošću tvrditi, ali sasvim sigruno je da i banke sa svoje strane, zbog svog profita, zbog svog poslovnog rezultata, moraju učiniti nešto da probaju animirati privredu da uđe u investicioni ciklus intenzivnije nego što je to bio slučaj do sada – mi u Centralnoj banci smo optimisti da će do toga doći u narednom periodu.
BM: Gdje je u cijeloj toj priči Centralna banka BiH?
SOFTIĆ: Najbitnije je da je naše poslovanje usmjereno na cijelu državu, uključujući, između ostalog, saradnju sa komercijalnim bankama i registar kredita za cijelu teritoriju BiH. Dakle, za nas je potpuno nevažno je li sjedište banke u Sarajevu, Banjoj Luci ili Mostaru – ona je ovdje na platformi CBBiH, koja garantira transparentnost sistema…
Takvog nečega nema ni u obrazovanju, ni u industriji, ni u poljoprivredi…, koji su svedeni na nivoe općina ili kantona, za razliku od monetarne politike…
BM: Za bh. uslove to je svojevrstan fenomen – kako CBBiH uspijeva opstati kao nezavisna institucija na državnom nivou, unatoč kontinuiranim političkim pritiscima da se i na tom polju izvrši podjela po entitetskom principu?
SOFTIĆ: Mi smo potpuno nezavisni, kredibilni i transparentni te kroz provođenje naše monetarne politike dajemo doprinos makroekonomskoj i svakoj drugoj stabilnosti u zemlji. Svjesni realnosti u kakvoj je BiH, naše je da obezbijedimo da vrijednost KM, izražena u euru, nikada nije, niti će biti dovedena u pitanje. Za to imamo puno pokriće, imamo akumuliranu dobit, a Zakon nas štiti članom u kojem piše da smo nezavisni od bilo koje političke partije, bilo koje vlade enetita, ne primamo instrukcije od bilo koga sa strane. Zato smo poprilično ležerni kada je to u pitanju, ne trčimo da odgovorimo na svaki napad, nego argumentirano branimo naše stavove, svjesni da brinemo o blagostanju čitavog sistema sigurnosti monetarne i finansijske stabilnosti. Recimo, na inicijativu o parlamentarnom nadzoru nad Centralnom bankom, državnom parlamentu poslali smo naš stav da poslujemo u skladu sa Zakonom o CBBiH, koji kaže da smo dužni da jednom godišnje dajemo izvještaje Parlamentarnoj skupštini, a kvartalno Predsjedništvu BiH – to su jedine dvije institucije kojima smo mi odgovorni i to ne na način da oni vrše nadzor nad nama, nego da vide našu transparaetnost. Dakle, navedena inicijativa o parlamentarnom nadzoru prevazilazi okvir Zakona, što smo mi parlamentarcima pojasnili u svom dopisu u kojem se objašnjava šta je naš mandate i šta mi radimo, a kasnije je na to svojim pismom reagirao i MMF, kao i neki drugi neovisni subjekti koji su stali u odbranu neovisnosti Centralne banke.
U svom dopisu Parlamentu, mi smo podsjetili i na to da, kada jednom konačno uđemo u Evropsku uniju i u sistem evropskih centralnih banaka, CBBiH će biti još neovisnija nego do sada…
