MMF ne očekuje ekonomski napredak BiH

611
mmf

Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, kada su uporno insistirali na prognoziranom ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine od tri posto te na kraju promašili za više od jednog procentnog boda, analitičari Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u oktobarskom izvještaju Svjetski ekonomski izgledi  (World Economic Outlook) snizili su procjenu rasta bosanskohercegovačkog bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2017. sa tri na 2,5 posto.

Mada navedena prognoza nije nimalo optimistična u kontekstu približavanja evropskom životnom standardu, od kojeg nas dijele decenije rasta BDP-a po godišnjoj stopi od najmanje šest posto, ona nije ni izbliza crna kakvom je predstavljaju pojedini domaći mediji i analitičari, koji su je, ko zna kakvom metodologijom, naprečac proglasili signalom da defintivno idemo u – ekonomsku propast!? Naime, čak i ako se posljednja, korigirana prognoza MMF-a ispostavi kao tačna, to će značiti da BiH održava, iako nezadovoljavajući, stabilan ekonomski rast i da je daleko od recesije, od koje još uvijek pate i neke daleko moćnije svjetske ekonomije. Naravno, prilično depresivno djeluje činjenica da MMF našoj zemlji tek za 2022. godinu predviđa dostizanje tek polovine od željenih šest posto rasta BDP-a, ali s obzirom na to da je on zasnovan gotovo isključivo na privatnoj inicijativi, bez bilo kakve jasne državne ekonomske politike i strategije, i takav rast može se okarakterizirati kao daleko brži od realnog.

Na relativnost podataka, odnosno procjena MMF-a o ekonomskom rastu BiH, ukazuje i njihovo poređenje sa pokazateljima koji se odnose na njene najbliže susjede, od kojih najbolje kotira Srbija, za koju se procjenjuje da će ovu godinu završiti ekonomski jača za tri posto, da bi u naredne dvije godine njen BDP rastao po stopi od 3,5 posto, a od 2020. do 2022. držao tempo od četiri posto. Istu stopu rasta do 2022. godine trebalo bi dostići i Kosovo, koje je trenutno najbrže rastuća ekonomija na prostoru bivše Jugoslavije, sa procijenjenim povećanjem BDP-a u 2017. od 3,5 posto, ali koje svakako nije nikakav uzor za BiH, budući da njegov rast prvenstveno proizilazi iz izuzetno niske polazne osnove. Najintenzivniji rast MMF, ustvari, predviđa Makedoniji, koja bi sa procijenjenih 2,5 posto u ovoj, trebala ubrzati na 3,8 posto u 2022. godini. Crnoj Gori, pak, u suštini se prognozira dugogodišnja stagnacija na niovu od oko tri posto, odnosno simbolično ubrzanje rasta BDP-a na nivou statističke greške. S druge strane, jedina regionalna ekonomija izvan eurozone kojoj MMF prognozira usporavanje rasta, jeste Hrvatska, kojoj se za ovu godinu predviđa rast od oko tri posto, a potom blagi pad stope razvoja svake godine, sve do tik iznad dva posto na kraju 2022. Puno bolja očekivanja MMF nema ni za Sloveniju (kategorizirana odvojeno od ostalih zemalja bivše Jugoslavije), kojoj se za ovu godinu predviđa rast BDP-a od četiri posto, koji bi već dogodine trebao usporiti na samo 2,5 posto.

Dakle, kada je riječ o tempu ekonomskog rasta, BiH ne zaostaje pretjerano za okruženjem. No, problem je što je njen sadašnji nivo ekonomskog razvoja na samom regionalnom dnu, tako da će, napredujući istim tempom pa čak i eventualno nešto bržim od susjeda, ustvari biti sve dalje od njihovog, a pogotovo evropskog životnog standarda. Konkretno, bosanskohercegovački BDP, prema procjeni MMF-a, do kraja ove godine dosegnut će nešto manje od 31 milijarde KM, da bi se u narednih pet godina povećao iznad 38 milijardi KM, odnosno sa oko 8.005 na 10.090 KM po glavi stanovnika. Izraženo u američkoj valuti, to iznosi rast sa 17,46 na 22,15 milijardi dolara (sa oko 4.540 na 5.833 dolara po glavi stanovnika), što je skoro triput manje od slovenskih 48 milijardi dolara BDP-a u 2017. godini, koji bi do 2022. trebao narasti do 61 milijarde dolara (sa 23.276 na 29.402 dolara po glavi stanovnika). Daleko od nas je i Hrvatska sa BDP-om od oko 53 i po milijarde dolara (12.863 dolara po glavi stanovnika), koji bi u narednih pet godina trebao iznositi 69 milijardi (16.668 po glavi stanovnika).

Za nas nedostižni su i Crnogorci, sa BDP-om od samo 4,40 milijardi dolara, što međutim iznosi 7.071 dolar po glavi stanovnika, kao i Srbija i Makedonija, čiji sadašnji BDP po glavi stanovnika ćemo dosegnuti tek za pet godina. Za utjehu nam, pak, ostaje Kosovo, u odnosu na čijih 6,68 milijardi dolara BDP-a, koji će do 2.022  samo sustići onaj koji BiH danas ostvaruje i po glavi stanovnika se pojačati sa 3.580 na 4.324 dolara, smo svojevrsna ekonomska velesila…

S obzirom na njihovu uzročno-posljedičnu vezu sa BDP-om, logično je da MMF ne iskazuje naročit optimizam ni kada je u pitanju rast priliva direktnih stranih investicija u BiH – procjena je da će se njihov udio u bh. bruto društvenom proizvodu do kraja 2022. povećati sa sadašnjih 17,21 na 18,86 posto. Na prvi pogled pozitivno je to što bi se rast uvoza u tom periodu trebao usporiti sa 7,05 na 3,51 posto, ali taj početni utisak kvari prognoza da će se još više smanjiti rast izvoza – sa 8,45 na 3,23 posto. Dobra vijest je da će se, barem prema prognozama MMF-a, udio javnog duga u BDP-u sa ovogodišnjih 44,6 posto sniziti na 37,75 posto u 2022. godini, dok je na suprotnoj strani najava vraćanja koliko-toliko podnošljive stope nezaposlenosti od 20,50 posto (imajući u vidu prošlogodišnjih 25,40 posto) na zabrinjavajućih 24 posto.

Nakon prošlogodišnje zvanične deflacije od 1,09 posto, koju ustvari niko osim analitičara ne uspijeva prepoznati u svakodnevnom životu, MMF za ovu godinu prognozira inflaciju od 1,77 posto, koja bi dogodine trebala usporiti na 1,18 posto, da bi tek 2022. prešla dva procenta.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here