Peradarstvo predstavlja najbrže rastući, a zajedno sa mljekarstvom te proizvodnjom voća i povrća najkonkurentniji poljoprivredni sektor u Bosni i Hercegovini. Iako peradarska proizvodnja u BiH podrazumijeva prvenstveno pileće meso i konzumna jaja, dok su proizvodi od ćurećeg i mesa drugih vrsta peradi još uvijek u začetku, taj sektor je već godinama i jedan od rijetkih u kojima bilježimo pozitivan vanjskotrgovinski bilans, koji je nastavljen i u 2016., koja je završena sa ukupnom vrijednošću izvoza od oko 53 miliona KM, u odnosu na oko 33 miliona KM uvoza, pri čemu je posebno značajno da su na izvoznoj strani dobrim dijelom zastupljeni proizvodi sa dodatom vrijednošću, poput prerađevina od mesa peradi, za razliku od većine drugih bh. izvoznih grana koje su bazirane na plasmanu sirovina.
Da se radi o jednoj od perspektivnijih izvoznih oblasti bh. privrede u cjelini slaže se i Mirko Šarović, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koji vjeruje da će se BiH uskoro kvalificirati i za izvoz peradarskih proizvoda u Evropsku uniju, što bi u prvom redu bilo značajno u kontekstu povratka na hrvatsko tržište, vrijedno više od 10 miliona KM godišnje, čiji su gubitak naši proizvođači pokušavali nadomjestiti jačim prisustvom na tržištima CEFTA regije, uglavnom u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu.
“Nakon priprema koje je radio Ured za veterarstvo i ostali uključeni u lanac proizvodnje, nadamo se da ćemo proći inspekciju Direkcije Evropske komisije za kontrole i analize zdravlja i hranu i time osigurati da BiH bude uvrštena na listu zemalja kojoj je dozvoljen izvoz sirovog pilećeg mesa, mesnih prerađevina i jaja na tržište EU”, optimista je Šarović, koji tvrdi da je ispunjen akcioni plan otklanjanja nepravilnosti u procesu proizvodnje i kontrole koje su zabilježene prilikom ranijih posjeta evropskih inspektora.
Nažalost, izjave ove vrste u prethodnim godinama pokazale su se kao račun bez krčmara, jer su upravo nekoordiniranost i nekooperativnost nadležnih državnih i entitetskih institucija predstavljale glavnu branu za izvoz bh. peradarskih proizvoda u EU, otvaranje čijih granica za meso peradi i jaja sa oznakom Made in BiH je osnovni preduvjet za podizanje ove proizvodne grane na viši nivo i punu afirmaciju njenih razvojnih potencijala. Ono što, s druge strane, daje nadu da će ovoga puta epilog priče o otvaranju EU tržišta za bh. peradare ipak biti pozitivan, jeste plebiscitarna suzdržanost predstavnika domaćih inspekcijskih organa na svim nivoima od davanja bilo kakvih prognoza ishoda posjete evropskih kontrolora, planirane za kraj septembra, odnosno njihova fokusiranost na usvajanje međunarodnih standarda kroz treninge u okviru Projekta razvoja tržišne poljoprivrede 2 (Farma 2), kojim su Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Vlada Švedske na sebe preuzeli zadaću da ovdašnji privatni i javni sektor pripreme za izazove koje podrazumijeva usklađivanje sa propisima i kriterijima koji važe u Evropskoj uniji.
“Farma 2 projekt, koji je startovao 2016. na period od pet godina, u segmentu podrške peradarstvu, koje je prepoznato kao vrlo značajan sektor koji godinama bilježi vanjskotrgovinski suficit, koncipiran je tako da javnom sektoru pomažemo poboljšanju zakonske regulative i njenom usklađivanju sa evropskim propisima, odnosno jačanju institucionalnih kapaciteta kroz setove treninga za veterinarske inspektore, dok privatnom sektoru pomažemo da usvoje evropske standard proizvodnje i kroz jačanje zdravstvene sigurnosti njihovih proizvoda podignu svoju konkurentnost na viši nivo, što sve zajedno uključuje i izlazak na EU tržište, a od čega će, u svakom slučaju, benefite imati i domaći potrošači.
Spomenute aktivnosti u okviru Farma 2 projekta, koje traju već godinu i po, uključivale su i kategorizaciju objekata te simulaciju FVO inspekcije”, objašnjava u izjavi za Business magazine Azra Sinanović, Farma 2 ekspert za poljoprivredu i stočarstvo, također se suzdržavajući od procjena vezanih za ishod predstojećih kontrola usklađenosti peradarskog sistema BiH sa EU kriterijima, ali uz opasku da ni u slučaju dobijanja dozvole za izvoz na evropsko tržište posao neće biti ni izbliza završen, jer u tom slučaju slijedi prilagođavanje svih zainteresiranih proizvođača evropskim normama, odnosno usvajanje brojnih zakona iz oblasti veterinarstva i njihovo usklađivanje sa evropskim standardima.
