Danska smanjuje poreze i podstiče poduzetništvo

Danska očekuje najveći rast ekonomije u posljednjih deset godina. Do kraja 2017. godine, danski BDP trebao bi doživjeti rast od dva posto, saopćilo je Dansko ministarstvo ekonomije. Za to vrijeme, vlada Danske radi na poreskoj reformi kojom želi natjerati ljude da duže rade i time riješiti problem manjka radne snage u zemlji.

564

Danska ekonomija u samom je evropskom i svjetskom vrhu, a Danci su odmah poslije Norvežana najsretniji ljudi na svijetu, ako je suditi prema podacima Svjetskog izvještaja o sreći. Sreća u velikoj mjeri zavisi od osjećaja stabilnosti, koji je obično prisutan samo u državama koje svojim građanima obezbjeđuju kvalitetno i besplatno zdravstvo, školstvo i socijalnu skrb. Danska sve to zaista nudi svojim građanima, zahvaljujući najvećem prihodu od poreza u svijetu. Poreska reforma koju je najavila Vlada Danske mogla bi promijeniti takvu sliku. Vlada je predložila smanjenja poreza kojima namjerava natjerati Dance da rade više i za penziju štede sami uz manje troškove. Danska se, kao i druge evropske zemlje, suočava s nedostatkom radne snage i sve starijim stanovništvom koje predstavlja dodatno opterećenje za budžet. Nezaposlenost je u Danskoj nedavno smanjena na samo 3,5 posto, a Danska vlada rješenje za povećanje broja radnika ne vidi u “uvozu” radne snage, nego u podsticanju Danaca da rade više i duže.

Istovremeno, Danska vlada predstavila je plan kojim će zemlju učiniti još podsticajnijom za poslovanje. Naziva Radimo zajedno za kompanije budućnosti, plan predviđa ulaganje 800 miliona kruna, što je oko 107 miliona eura, u 2018. godini, dok će se do 2025. u te svrhe uložiti dvije milijarde kruna. Uloženi novac trebao bi ojačati danska preduzeća i stvoriti bolju klimu za investicije i inovacije. Vladin plan predviđa mjere koje će pokretanje vlastitih preduzeća učiniti isplativijim, zatim okvir uz koji će danske kompanije najbolje iskoristiti mogućnosti koje danas nude digitalizacija i nove tehnologije, radit će se na smanjenju troškova za kompanije i građane, a sa svrhom olakšanja globalnog napredovanja danskih kompanija, vlada će predložiti smanjenje poreza na istraživanja, javio je Copenhagen Post. Danska je, prema ocjeni Svjetske banke, već sada najbolja država u Evropi za poslovanje. Cilj vlade je ohrabriti Dance da u većem broju pokreću vlastita preduzeća.

Porez na dohodak

Centralno desna koalicija koju predvodi premijer Lars Lokke Rasmussen poreskom reformom koja će, prema izračunu same Vlade, koštati oko 15 milijardi kruna, namjerava smanjiti ukupne prihode od poreza za 23 milijarde danskih kruna, odnosno za 3,09 milijardi eura, a najavljene mjere trebale bi biti provedene do 2025. godine. Danska državu blagostanja svojim državljanima može obezbijediti činjenicom da ima najviše poreze na svijetu: poreski prihodi Danske u 2015. iznosili su čak 46,6 posto BDP-a, što je najveća stopa u razvijenom svijetu, navodi Reuters. Danski porez na dohodak može ići i do 51,5 posto, a od vladinog prijedloga trebali bi profitirati svi s godišnjim prihodom većim od 340.000 kruna, što je oko 45.000 eura. Kritičari prijedloga se, ipak, pitaju, ko će biti na gubitku.

Danski ministar privrede Brian Mikkelsen

Porez će biti smanjen za 2,7 posto za osobe s prihodom većim od 569.400 kruna te za 7,7 posto za one koj zarađuju između 174.000 i 232.400 kruna. Oni s nižim prihodima biće oslobođeni poreza za dodatnih 4.500 kruna, dok će najranjivijim skupinama ulazak na tržište rada biti olakšan time što će im određena zarađena suma ostati neoporezovana. Smanjenje poreza na dohodak znači da će se procenat BDP-a od poreskih prihoda smanjiti na 44 posto. “Želimo promovirsati društvo u kojem će ljudima biti jednostavnije da se sami izdržavaju, društvo u kojem će radišni Danci svakodnevno uviđati veću korist od svog rada”, stoji u saopćenju vlade. Danski ministar privrede Brian Mikkelsen otišao je korak dalje i rekao da Vlada želi odvići Dance ovisnosti o socijalnoj pomoći te promovirati duh rizikovanja. “Želimo se pomjeriti ka kulturi u kojoj su ljudi više nezavisni, želimo nagraditi one koji pokreću vlastite kompanije i stvoriti za njih bolje uslove”, izjavio je Mikkelsen.

Kupovina automobila

Ulazak na tržište rada najranjivijim skupinama bit će dodatno subvencioniran, a osim navedenih mjera, Danska vlada namjerava smanjiti i porez na kupovinu automobila. Danci imaju više razloga zašto najviše od svih Evropljana uživaju u vožnji biciklom i zašto je Kopenhagen biciklistička prijestonica Starog kontinenta, pored činjenice da je Danska ravničarska zemlja i da je biciklistička infrastruktura ondje izvrsna. Danska je, naime, jedna od zemalja svijeta s najvećim porezom na kupovinu automobila, koji iznosi čak 180 posto. U ovom trenutku najjeftinija verzija VW Golfa s 85 konjskih snaga i 1,0 TSI u Danskoj doseže cijenu veću od 28.000 eura, dok isti automobil u Njemačkoj košta samo 18.000 eura, a u Poljskoj 16.000 eura. Porsche 911 Carrera košta isto koliko i jednosoban stan u danskoj prijestonici, više od 250.000 eura, dok u Njemačkoj ima cijenu nižu od 99.000 eura.

Vlada sada planira smanjiti ovaj porez na 100 posto, a budući da postoji bojazan kako će Danci prestati kupovati automobile u iščekivanju da novi zakon zaživi, vlada je naglasila kako će se potruditi da ovaj dio poreske reforme stupi na snagu što je prije moguće. “I dalje će naše cijene automobila biti među najvišima”, objasnio je ministar ekonomije Simon Emil Ammitzboll na konferenciji za štampu, dodajući da “nije pravedno da mi koji živimo u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta vozimo lošije automobile od naših susjeda u Švedskoj i Njemačkoj”. Danska je počela podizati carine na automobile početkom 20. stoljeća i značajno ih povećala nakon Drugog svjetskog rata te ponovo nakon naftne krize početkom sedamdesetih. Bio je to jednostavan način punjenja državne kase, budući da Danska nema vlastitu automobilsku industriju.

Danski ministar finansija Kristian Jensen

‘Činimo rad atraktivnijim’

Pored smanjenja poreza na dohodak i poreza na kupovinu automobila, Vlada je najavila i da će nadzirati stope poreza na dobit preduzeća, kako bi bila sigurna da je Danska konkurentna sa svojim trgovinskim partnerima. Danski poslodavci plaćaju 22 posto poreza na ostvarenu dobit te se pretpostavlja da će i taj porez uskoro biti smanjen na 20 posto. Smanjenje poreza na dobit nije novost za Dansku: od 2012. već je četiri puta smanjivan. “S ovim prijedlogom, hvatamo se ukoštac s brojnim konkretnim izazovima. Povećavamo korist povezanu s radom, činimo rad atraktivnijim i činimo isplativim štednju za penziju”, izjavio je danski ministar finansija Kristian Jensen. Vlada je predložila i smanjenje poreza na plasman vlastitog kapitala, slijedeći time primjer Švedske i Norveške te vjerujući da će privući više kompanija da svoje dionice izlistaju na berzi u Kopenhagenu. U prošloj godini je samo pet kompanija ponudilo svoje dionice u Kopenhagenu, dok ih je berza u Stockholmu zabilježila 152, a ona u Oslu 79. “Vjerujem da će ovaj prijedlog označiti prekretnicu u formiranju danske dioničarske kulture, koju smo dugo željeli”, izjavio je ministar Mikkelsen.

Rješavanje problema manjka radnika imigracijom nije održiva opcija za Dansku budući da se toj ideji oštro protivi nacionalistička Danska narodna partija, od čije podrške u parlamentu aktuelna vlada zavisi, što objašnjava zašto je poreska reforma izabrana strategija. Danska vlada se nada da će, podstičući ljude da rade duže, osigurati veće prihode iz izvora kakvi su porez na dodatu vrijednost, objasnio je Jensen na konferenciji za medije održanoj u Kopenhagenu. Danski PDV iznosi 25 posto te je i po tome ova država u samom vrhu Evrope. “Imamo još prostora za rast u javnoj potrošnji i prostora za socijalnu skrb o Dancima, kao što ova vlada i radi”, naveo je Jensen, optuživši kritičare vladinog plana za “pojednostavljivanje” ekonomskih principa. “Ovo nije igra nulte sume između poreza i socijalne skrbi”, dodao je. “Poreska reforma je važna za ekonomiju i vrlo važna za dobrobit radnika Danske, koji će moći zadržati veći dio svoje plaće”, zaključio je danski ministar finansija.

Ipak, nisu svi tog mišljenja. Las Olsen, glavni ekonomist Danske Bank A/S, najveće danske banke, rekao je da “premda postoji puno razloga zašto treba vjerovati da će vladin prijedlog biti djelotvoran”, još uvijek je nepoznanica to “koliko će velika ta djelotvornost biti te koliko će joj vremena trebati da proradi”. Olsen smatra da dodatno zapošljavanje koje će vladine mjere podstaći neće biti dovoljno za održiv ekonomski rast. “I pored toga će postojati potreba da se radnike potraži na drugom mjestu”, izjavio je za Bloomberg. Ekonomisti se opravdano pitaju i da li je Danska vlada pametno odabrala trenutak za smanjenje poreza. Danske kamatne stope su negativne već pola decenije, cijene nekretnina dostižu vrhunce iz vremena prije svjetske finansijske krize, a na tržištu rada formiraju se uska grla. Jacob Graven iz Sydbank mišljenja je da bi dodatni fiskalni stimulans mogao taj koktel učiniti opasnim, piše Bloomberg. Rast danske ekonomije u drugom je kvartalu iznosio 2,7 posto, a Vlada je povisila svoja očekivanja od ekonomskih izgleda u ovoj i narednoj godini. Izvještaj Ministarstva finansija govori da će Vlada morati pozajmljivati više kako bi popunila prazninu koju će smanjeni prihodi od poreza ostaviti u državnoj kasi.

Opoziciona antikapitalistička stranka Zeleno-crvena alijansa vladin je prijedlog proglasila “velikom izdajom birača”, budući da je “potpuno jasno da Vlada zastupa interese bogatih”. “Socijalna pomoć će biti prepolovljena, budući da će taj novac biti utrošen na poreske olakšice za bogate”, izjavila je portparolka stranke Pernille Skipper. Ministar Mikkelsen mišljenja je, ipak, da jedino tržišna ekonomija može spasiti danski socijalni sistem. “Gorivo koje tjera naprijed socijalni sistem jesu ljudi koji idu na posao svakog dana. Želimo imati dobre bolnice i pomoći onima koji se ne mogu sami izdržavati, ali to ćemo moći jedino ukoliko ljudi žele raditi”, prokomentirao je Mikkelsen za Bloomberg, dodajući da je argument kako nije moguće istovremeno imati poreske olakšice i bolji socijalni sistem “potpuna glupost”. “Cilj reforme je povećati korist od rada u poređenju s neradom. Brojke su vrlo tehničke, ali vjerujemo da možemo stvoriti mentalnu promjenu, jer motivacija za rad postaje toliko veća”, zaključio je.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here