Italijanski građevinari žele graditi bh. autoput

Poslovnim forumom koji je početkom jula u Sarajevu i Banjoj Luci okupio predstavnike bosanskohercegovačkih i italijanskih građevinskih kompanija, otvorena su vrata za zajedničku realizaciju velikih infrastrukturnih projekata u našoj zemlji. Po kojem modelu bi ta saradnja mogla biti ostvarena i gdje je ključ za opće jačanje ekonomske saradnje između dviju zemalja, za Business magazine objašnjava Nicola Minasi, ambasador Republike Italije u Bosni i Hercegovini.

321

Nicola Minasi, ambasador Republike Italije u Bosni i Hercegovini, relativno kratko je na toj funkciji, ali već u prvim mjesecima svog djelovanja jasno je pokazao da će jačanje ekonomske saradnje između dviju zemalja biti jedan od njegovih prioriteta u aktuelnom ambasadorskom mandatu. U prilog toj konstataciji govori i vrlo uspješan dvodnevni Poslovni forum Italy&Bosnia and Herzegovina – Building Together, koji je, kao svojevrsni uvod u tršćanski Samit lidera zemalja zapadnog Balkana, 6. i 7. jula održan u Sarajevu i Banjoj Luci. Forum je, zahvaljujući zajedničkom angažmanu Ambasade, Agencije za promociju u inostranstvu i internacionalizaciju italijanskih preduzeća (ICE) i Italijanskim udruženjem građevinskih firmi (ANCE), uz brojne domaće, privukao dvadesetak vodećih italijanskih firmi iz građevinskog sektora. Svoje impresije o tome šta se može očekivati u kontekstu međusobne saradnje italijanskih i bosanskohercegovačkih građevinara, odnosno poboljšanja ukupnih ekonomskih odnosa na relaciji Italija – BiH, ambasador Minasi iznio je u razgovoru za Business magazine.

BM: Koliko ima mjesta za optimizam da će iz ovog poslovnog foruma izroditi neki konkretni zajednički projekti?

MINASI: Apsolutno ga ima! Naš cilj je da produbimo poznanstva između italijanskih i bosanskohercegovačih preduzeća koja rade na infrastrukturi. U BiH već imamo prisutne brojne italijanske firme, koje daju posao velikom broju građana BiH i sada želimo da se to proširi na sektor građevinarstva.

Naravno, taj cilj je dugoročan – još uvijek ne očekujemo neke rezultate na kratke staze, ali smatram da će se u procesu približavanja BiH Evropskoj uniji pojaviti veliki prostor za saradnju.

BM: Kada je riječ o sektoru građevinarstva, šta u toj potencijalnoj saradnji može ponuditi Italija, a šta BiH?

MINASI: Oko 70 posto prihoda italijanskih građevinskih firmi ostvaruje se u inostranstvu. Dakle, naša preduzeća navikla su da rade u inostranstvu sa lokalnim preduzećima, a s druge strane, mislimo da je veoma bitna mogućnost koju BiH ima za primanje evropske novčane pomoći u infrastrukturnim projektima, što se treba iskoristiti. Naime, znamo da postoje evropski pretpristupni fondovi koji su na raspolaganju BiH i koje ona treba iskoristiti – naravno, pod uslovom da izvrši neophodne reforme kako bi uspjela dobiti pristup tim fondovima.

Očekujemo finansiranje zemalja zapadnog Balkana od  strane evropskih fondova u iznosu od 150-200 miliona eura, a dobar dio tih sredstava otići će u BiH, upravo za finansiranje infrastrukturnih projekata.

Znači, radi se o velikoj mogućnosti, za koju se nadam da će je BiH uspjeti iskoristiti, pogotovo u smislu ostvarivanja pravnih pretpostavki, tako što će usvojiti novi zakon o akcizama i time otvoriti prostor da ovdje bude prisutno još više italijanskih preduzeća i da se otvore nova radna mjesta…

BM: Kao i ostali predstavnici zemalja EU, Vi insistirate na većim akcizama na gorivo – zar je to zaista jedini način za finansiranje velikih infrastrukturnih projekata, konkretno autoputa na Koridoru Vc?

MINASI: To je način da se ohrabre i osiguraju finansijeri, ne samo iz Evrope, nego iz čitavog svijeta.

Pošto se radi o novim projektima, ne postoji još dovoljan nivo saobraćaja u BiH da se ti projekti finansiraju samo tržišno. Pritom moram zaista podvući da će poteškoće koje će se roditi na početku, višestruko biti isplaćene onim što će donijeti realiziran projekt. Već sam rad na terenu dat će posao mnogim bh. građevinskim firmama, a po izgradnji novih cesta, u BiH će automatski biti više stranih turista i bit će mnogo više mogućnosti da ovdašnji poljoprivredni proizvođači izvoze na tržište Evropske unije – lokalni poljoprivredni proizvodi su i sada na visokom nivou kvaliteta u odnosu na evropski prosjek, ali ne mogu na vrijeme stići na EU tržište jer nema cesta koje bi osigurale potrebnu  brzinu.

Znači, više cesta znači više radnih mjesta, više načina da se investira, više posla za čitavu BiH – jednostavno, ne radi se o trošku nego o investiciji.

Ovdje govorim i iz italijanskog iskustva koje je sazrelo po tom pitanju. Naime, u Italiji su mnogi projekti dugo bili blokirani jer nije bilo načina da se finansiraju…

Nicola Minasi, ambasador Republike Italije u Bosni i Hercegovini

BM: Da, ali ovdje je glavni problem to što nema garancija da će novac od akciza zaista biti namjenski utrošen u izgradnju autoputa?

MINASI: Naravno, mora biti transparentnosti u trošenju tih sredstava. Ako je to problem koji koči Parlament BiH da usvoji novi zakon o akcizama, onda je potrebno naći neki način da se javnost informira o načinu na koji su ta sredstva potrošena. To je osnovni preduvjet transparentnosti. Postoje mnoga evropska iskustva kako da se to postigne.

Dakle, navedena sumnja je legitimna, ali postoji način da se ona prevaziđe.

BM: Vratimo se međusobnoj saradnji dviju zemalja na projektima ove vrste – na koji način bi italijanske građevinske firme ustvari učestvovale u izgradnji bh. autoputa? Da li govorimo o koncesijama ili nečemu drugom?

MINASI: To zavisi od načina saradnje koje izaberu bh. kompanije – mi ćemo se njima prilagoditi. Mi razmatramo sve mogućnosti, pri čemu su najvažnije investicije bilo koje vrste i povrat uloženog.

Jasno je da za investicije o kojima govorimo model koncesije nije dovoljan. Potrebna je i intervencija države, odnosno državna garancija. Zbog toga je veoma bitno da postoji finansijska snaga koja bi poduprla cijeli sistem.

BM: Spomenuli ste da je Italija svojedobno imala sličnih problema sa finansiranjem velikih infrastrukturnih projekata – ima li neki italijanski recept koji bismo mogli prepisati? Kako je Italija izgradila svoje autoputeve?

MINASI: Vrlo interesantno pitanje. Naime, italijanski ministar transporta upravo je usaglasio ugovor sa Evropskom unijom koji podrazumijeva finansiranje određenih dijelova autoputeva produžavanjem koncesije. U ovom poslu je bilo potrebno odobrenje EU, koje je podrazumijevalo da država garantira da neće biti konkurentskih nepravilnosti. Ovo je bilo moguće jer u Italiji postoji velika frekvencija saobraćaja, koji omogućava finansiranje ovakvih dijelova autoputeva putem produžavanja koncesija. U BiH nema tog intenziteta saobraćaja, tako da su neophodne javna investicije.

Ono što je s tim u vezi interesantno i dobro, jeste da BiH još nije članica EU, tako da može ići na javno finansiranje, što je veoma bitan instrument za privlačenje stranih ulagača, ali da on bio održiv, ta javna pomoć mora biti data na način da ne kreira unutrašnji dug. Zbog toga se konstantno priča o višim akcizama, jer bi se na taj način omogućilo finansiranje autoputa bez kreiranja novih javnih dugova.

BM: Kad smo kod privlačenja stranih investitora – zbog čega su italijanski ulagači malo prisutni u BiH?

MINASI: Ja mislim suprotno – da ima puno italijanskih investicija u BiH! Imamo 70 italijanskih firmi u BiH, koje zapošljavaju oko 10 hiljada ljudi. Imamo dvije banke koje drže otprilike 30 posto bankarskog sektora u BiH.

No, apsolutno se slažem s Vama da možemo raditi još više. Da bi se poboljšao priliv stranih investicija u BiH, preduslov je pridržavanje standarda Evropske unije.

BM: Gdje je na tom planu najveća manjkavost bh. investicijske klime?

MINASI: Umjesto problema, ja vidim mogućnosti, a mogućnosti su da lokalne vlasti intenziviraju svoje aktivnosti u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta i privlačenju stranih investicija.

Tamo gdje lokalne zajednice rade i omogućavaju lakši priliv stranih investicija, vidim da tamo one i dolaze. Krajem juna bio sam u Mrkonjić Gradu, gdje su prisutne tri italijanske firme, samo zato što su tamošnje vlasti zaista učinile sve da bi tim investitorima olakšale ulaganje i poslovanje. Sve te  firme najavljuju dodatno investiranje i zapošljavanje.

Ima još sličnih primjera u BiH i ključ je uvijek isti – zalaganje lokalne zajednice u navedenom pogledu, što, prije svega, podrazumijeva transparentost, pravnu sigurnost i spremnost za rješavanje problema.

Zajednički interesi

BM: Koliko ćete Vi lično, odnosno ekonomski odjel Ambasade, dalje raditi upravo na promociji investicijskih potencijala BiH i ekonomskoj saradnji između dviju zemalja u cjelini – sudeći prema skupu posvećenom građevinarima, krenuli ste prilično ofanzivno u tom smjeru?

MINASI: Mi smo ubijeđeni da ova zemlja ima velike mogućnosti i želimo da ovakav tip inicijative primijenimo i na druge sektore, prvenstveno energetski. Ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirku Šaroviću predložili smo dogovore u poljoprivrednom i okolišnom sektoru.

Želimo da nastavimo dovoditi italijanske fime u BiH kako bi upoznali mogućnosti koje pruža ova zemlja, odnosno ovo tržište. Sigurni smo da će te velike mogućnosti svakoga dana biti sve jasnije, pogotovo procesom pristupanja BiH Evropskoj uniji. Bit će sigruno sve više mogućnosti i zajedničkih interesa u smislu veće zaposlenosti, većih plaća, a samim tim, naravno, s druge strane i veće zarade italijanskih firmi.

IZVORBusiness Magazine/Armin Zeba
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here